Otvoreno pismo Tadiću

Koalicija udruženja izbjeglica u Srbiji predala je danas otvoreno pismo za srpskog predsjednika Borisa Tadića sa molbom da doprinese rješavanju izbjegličkih imovinskih i brojnih drugih problema.

Republika Srpska 15.03.2012 | 15:01 Koalicija udruženja izbjeglica u Srbiji predala je danas otvoreno pismo za srpskog predsjednika Borisa Tadića sa molbom da doprinese rješavanju izbjegličkih imovinskih i brojnih drugih problema. Predsjednik ove koalicije Miodrag Linta rekao je novinarima da je koalicija u prethodne dvije godine uputila 11 službenih dopisa Tadiću, na koje na žalost nisu dobili odgovor, niti je Tadić smatrao za potrebno da primi njihovu delegaciju. U današnjem otvorenom pismu, koje su predali na portirnici zgrade predsjednika Srbije, izbjeglice su postavile šest pitanja Tadiću, a prvo je zašto nije podržao peticiju sa potpisima više od 70.000 oštećenih građana koji su tražili povrat svojih nasilno oduzetih imovinskih i stečenih prava, iste standarde u suđenjima za ratne zločine i konačno rješavanje pitanja nestalih lica. Izbjeglice pitaju Tadića zašto nije podržao njihovu inicijativu da se otvori suštinski dijalog između Srbije, Hrvatske i BiH u rješavanju izbjegličkih problema na temelju Aneksa G Bečkog sporazuma o sukcesiji i o vraćanju svih prava građanima. Tadiću je upućeno pitanje zašto nije podržao inicijativu ove koalicije da se osnuje jedan fond za pružanje pomoći izbjeglim, prognanim i raseljenim licima, te inicijativu da srpski parlament usvoji jednu rezoluciju o ljudskim pravima izbjeglih i prognanih lica, koja bi obavezala Vladu Srbije na dijalog sa Sarajevom i Zagrebom o rješavanju izbjegličkih problema. Izbjeglice pitaju Tadića zašto nije podržao njihovu inicijativu da se na konferenciji ministara spoljnih poslova Srbije, Hrvatske, BiH i Crne Gore, održanoj u novembru prošle godine u Beogradu, zajednička deklaracija dopuni obavezom država da će rješavati izbjegličke probleme, a ne da se priča izbjeglištva svodi na socijalno-humanitarni nivo. Tadiću je upućeno i pitanje zašto nije preduzeo konkretne mjere da se konačno riješi pitanje nestalih lica, iako je u nekoliko razgovora sa predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovićem rekao da je to najteže otvoreno pitanje između dvije države.