Dejton - dobar okvir za funkcionisanje BiH

Danas se navršava 19 godina od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni
sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno - pravni poredak.

21. novembra 1995. godine, poslije tronedjeljinh pregovora, tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, RBiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman potpisali su Dejtonski mirovni sporazum.

Dokument je parafiran u prisustvu ondašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera i glavnih američkih posrednika Ričarda Holbruka i generala Veslija Klarka. U međvremenu, originanil dokument je izgubljen, a političari u Republici Srpskoj i BiH i dalje raspravljaju o njegovoj reviziji.

"Sporazum je značajno devastiran od strane visokog predstavnika koji je političkim ucjenama i političkim progonom ranije garniture vlasti u Republici Srpskoj natjerao da učine ustupke koje sigurno ne bi učinili da smo imali autentičan izraz političke volje. Da nismo prije nekoliko godina zauzeli jasan kurs odbrane "Dejtona" i pozicije Republike Srpske kako je napisano u sporazumu i zaustavili prenos bilo kakvih nadležnosti Republika Srpska bi danas bila prazna ljuštura u kojoj ne bi bilo ništa", izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Mladen Ivanić, srpski član predsjedništva BiH uvjeren je da će Dejtonski sporazum trajati još godinama.

"Mislim da je svako ugrožavanje Dejtonskog sporazuma nepotrebno i da otvara velike rizike. Mislim da Republika Srpska nema razloga da ugrožava svojim potezima funkcionisanje "Dejtona" i zato mislim da Republika Srpska uopšte ne treba da se upliće u priču o trećem entitetu", rekao je Ivanić.

Lider Srpske demokratske stranke Mladen Bosić kaže da je Dejtonski sporazum najbolje rješenje za sva tri naroda.

"Sporazum odolijeva zubu vremena uprkos pokušajima da se promjeni imamo i danas stranke koje pokušavaju da restruktuišu Dejtonski sporazum, čak i na teritorijalnoj osnovi. Pominju se tri entiteta u vezi rješavanja statusa hrvatskog naroda. U Prudu se se pominjala 4 entiteta. Mislim da je sva priča o promjeni Dejtonskog sporazuma otvaranje pandorine kutije i ukoliko bi do toga došlo, bilo bi neizvjesna budućnost života na ovim prostorima", kaže Bosić.

Srpski član Predsjedništva BiH kaže da to što se u FbiH ne obilježava ovaj dan ne predstavlja suštinski problem.

Srbija je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegove izmjene su nemoguće bez saglasnosti sva tri naroda, podsjetio je Ivica Dačić, ministar spoljnih poslova Srbije, te rekao da Dejton nije prepreka BiH na evropskom putu.

"Nedostatak političke volje je prepreka na putu budućnosti BiH, a ne slabosti Ustava. Nema revizije bez saglasnosti onih koji su ga potpisali", ističe Dačić.

Političari iz Srbije ističu da je to dogovor koji je zaustavio rat i da očekuju ubrzanije kretanje BiH ka EU.

"Naravno mi imamo specijalne paralelne veze sa Republikom Srpskom, poštujemo teritorijalni integritet BiH i voljeli bismo stabilnost te zemlje u budućnosti, jer bi to doprinjelo stabilnosti u Srbiji i u cijelom regionu", rekao je Aleksandar Vučić, predsjednik Vlade Srbije.

"Mi želi sve najbolje BiH i prije svega želimo dobre veze sa srpskim narodom koji živi u Republici Srpskoj i BiH", naglasio je Dačić.

Dejtonski sporazum je zvanično je potpisan u Jelisejskoj palati u Parizu 14. decemba 1995, čime je BiH podeljena na dva entiterta - Republiku Srpsku i Federaciji BiH. Međutim, dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH - 21. novembar republički je praznik i neradni dan samo u Republici
Srpskoj.

BN TV