Klintonovi spisi kriju mnogo tajni

Predsjednička biblioteka bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona završila je s objavljivanjem dokumenata iz predsjedničke arhive, koji su proteklih mjeseci izazvali veliku pažnju u našem regionu.

Svijet 17.11.2014 | 11:45

Kako nam je ekskluzivno pojasnio Bevin Maloni, arhivista u biblioteci, dokumenti, čije objavljivanje je počelo 28. februara ove godine, a završeno prošlog mjeseca, sadrže predsjedničke ukaze koji nose oznaku P2 i povjerljivu prepisku sa svojim saradnicima sa oznakom P5.

"P2/P5 dokumenti su bili označeni tajnim. Zakonske odredbe nalažu da te vrste dokumenata budu tajne 12 godina nakon prestanka rada administracije. Ovi dokumenti su postali dostupni javnosti tokom godine. Bibiloteka je završila s objavljivanjem tih dokumenata. Više nema P2/P5 dokumenata koji nisu objavljeni", pojasnio je Maloni.

DOSTUPNI NA SAJTU: On je istakao da će biblioteka i dalje procesuirati dokumente prema zaprimljenim zahtjevima u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama, koji će, nakon objavljivanja, biti dostupni na sajtu biblioteke.

Obrad Kesić, poznavalac američke politike i šef Predstavništva RS u Vašingtonu, mišljenja je da dosad objavljeni dokumenti nisu dali kompletnu sliku o administraciji predsjednika Klintona te da je mnogo dokumenata i dalje ostalo pod velom tajne.

"Ja sam još prije osam godina poslao zahtev da se objave razgovori koje sam imao s predsednikom Klintonom i još to nije učinjeno. To znači da je ostalo još dosta dokumenata koje bi trebalo objaviti", rekao je Kesić.

Dodao je da bi posebno zanimljivo bilo dobiti informacije o vezama američke administracije s Al Kaidom iz perioda prije napada na SAD, kao i detalje u vezi s naoružavanjem Bošnjaka i Hrvata tokom rata u BiH.

Podsjetio je, takođe, da je dio dokumenata nestao i da je Klintonov bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Sendi Berger osuđivan zato što je neovlašteno iznosio povjerljive dokumente.

TEKSTOVI: Zahvaljujući činjenici da su ovi dokumenti postali dostupni javnosti, "Nezavisne" su tokom godine objavile šest tekstova s najzanimljivijim detaljima koji se tiču BiH, našeg regiona, ali i ostalih važnih događaja.

Tako smo, na primjer, saznali da je Klinton imao političku ambiciju da jugoistočna Evropa, Rusija i ostale zemlje nastale raspadom Sovjetskog Saveza postanu dio NATO-a. Objavljene su zabilješke Klintona i njegovih saradnika prilikom prve posjete Moskvi nakon izbora Vladimira Putina za predsjednika 2000. godine, u kojima je kao cilj postavljena integracija jugoistočne Evrope i Rusije u transatlantsku zajednicu.

Takođe smo saznali da je Franjo Tuđman, hrvatski predsjednik, od Pitera Galbrajta, američkog ambasadora u Hrvatskoj, u aprilu 1994. godine tražio saglasnost da Hrvatska bude tranzitna tačka za isporuke iranskog oružja u BiH.

Galbrajt je Tuđmanu dao prećutnu saglasnost, što je, kako smo saznali iz dokumenata, kasnije izazvalo dosta prašine u američkom Kongresu kada se saznalo da je Iran ove isporuke iskoristio kako bi učvrstio svoje veze s bošnjačkim rukovodstvom.

IRANSKA GARDA: U jednom od dokumenata Klintonova administracija je priznala da su se regularne jedinice iranske republikanske garde aktivno borile u BiH na strani tadašnje vlade BiH, koju Srbi nisu priznavali. Ti dokumenti pokazuju i da Klinton nije vjerovao Aliji Izetbegoviću kada ga je pokušao ubijediti da su svi Iranci napustili BiH nakon što je potpisan Dejtonski sporazum.

Iz jednog od dokumenata saznali smo, takođe, i da je Klintonu savjetovano da iskoristi formiranje Hrvatsko-muslimanske federacije početkom 1994. godine kako bi skrenuo pažnju američke javnosti s afere "Whitewater", u koju su ga pokušali uvući republikanski oponenti, koji su se pripremali za američke predsjedničke izbore dvije godine kasnije.

U dokumentima je istaknuto da bi Klinton trebalo da Federaciji pošalje pomoć i na taj način skine aferu "Whitewater" s naslovnica. Dva mjeseca kasnije Klintonova administracija usvojila je dokumente o finansijskoj pomoći Federaciji i njenoj obnovi.