Kome treba Komora inženjera poljoprivrede?

Od donošenja Zakona o Komori inženjera poljoprivrede proteklo je pet godina.

Ta komora danas nema ni svog predsjednika, niti organe uprave, nema ni poslovne prostorije, telefon niti bilo kakve komunikacije sa agronomima, od kojih se prema tom zakonu traže stručna usavršavanja i licenca za rad.

Kome i zašto treba ova komora?

Zakon o Komori inženjera poljoprivrede, te 2009. godine, je najavljen kao revolucionaran, reformski i zlata vrijedan, jer zahtjeva stalno usavršavanje agronoma i svakih pet godina obnavljanje licence za rad. Više od jednog mandata je potrošeno da ova komora zaživi.

"I jeste, ali na papiru i protivno zakonu, tvrde u NVO Agrarni informacioni centar.Komora je kratko funkcionisala, dok predsjednik Đojo Arsenijević nije preminuo. Za ovih pet godina, navodnog  postojanja komore, nije učinjen nijedan korak. Pitam kome ona kao takva uopšte i treba", pita Miljević i odgovara:

"Premda se u osnivačkom aktu komore navodi da će ona  biti -nezavisna, samostalna i profesionalna organizacija-  evidentno je da  njen rad  diktira  resorno ministarstvo, pa se postavlja  i pitanje njene  autonomnosti", ističe Miljević.

I pitali smo  tvorca izrade Zakona o komori i još uvijek aktuelnog, doduše samo na papiru, predsjednika Izvornog odbora komore Borisa Pašalića, koji je u međuvremenu postao pomoćnik ministra. On priznaje da komora ne funkcioniše, ali se nada da  će se to promjeniti do kraja godine, kada će nakon pet mukotrpnnih godina svjetlo dana, konačno, ugledati i Pravilnik o polaganju ispita, koga, kako Pašalić tvrdi, još samo mora verifikovati skupština komore.

"Ako je potrebno više godina da profunkcioniše jedna komora, koliko onda agronomi moraju čekati na ozbiljne reforme u toj oblasti", pita Miljević, koji je i sam nezaposleni  poljoprivredni inženjer. 

"Zapošljavanje i usavršavanje mladih ljudi i sporovođenje zakona, izgleda da ovu vlast ne dotiče mnogo", konstatuje Miljević.

BN TV