Hljeb (ne)će poskupjeti?!

Cijene brašna ove jeseni mogle bi porasti, jer je uslovljen lošim vremenskim prilikama ovogodišnji rod pšenice u Srpskoj, ali i u cijeloj regiji, dobrim dijelom podbacio, upozoravaju iz Udruženju mlinara Republike Srpske. Ukoliko bi poskupjelo brašno, to bi svakako uslovilo rast cijene hljeba, a to bi tek, upozoravaju građani, bilo jednako rubu propasti.

Uslovljena vremenskim neprilikama, domaća proizvodnja mnogih kultura, pšenice naročito, gotovo da i ne postoji, pa su mlinari u ogromnoj mjeri orijentisani na uvoz. Mlinari Srpske najviše uvoze iz Mađarske i Srbije. Kako je pšenica berzanska roba, oscilacije su moguće u pogledu skoka cijena, upozoravaju iz Udruženja mlinara, pa je tako ostanak cijena brašna na istom nivou, u trenutnim okolnostima mogao bi se nazvati pravim čudom.

“Znamo da preko noći berze mogu da odreaguju i do pedeset evra po toni. Jednostavno, to se može posmatrati i kroz situaciju iz prošle godine. Startovali smo sa 140 – 150 evra po toni, a onda nam se desilo da smo već do zime imali cijenu od 210 evra po toni. Ova godina svakako nije bolja pa da cijene budu niže”, ističe Zoran Kos iz Udruženje mlinara Republike Srpske.

“U suštini sve zavisi od kretanja cijene na berzi. Mi očekujemo blagi rast cijene pšenice, a to će samim tim, usloviti formiranje cijene brašna”, kaže Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.

Da bi poskupljenje, makar i neznatno bilo neosnovano, mišljenja su u Udruženju pekara regije Bijeljina.

“Nema nijednog razloga da poskupi brašno. Nema potrebe jer, bez obzira na slabiji ovogodišnji rod pšenice zbog poplava, mlinari uvoze pšenicu, a ima je dovoljno. Takođe, nije poskupjelo dizel gorivo, pa ne vidim nijedan razlog za bilo kakvo poskupljenje”, ističe Savo Bakajlić,  predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije.

Oni koji se najmanje pitaju, svakako su krajnji potrošači.

“To bi bio takav udar da bi napravili bijedu od naroda”, “Značilo bi to da narod još samo može da
umre, pa, ionako smo na ivici bijede”, kažu ojađeni građani.

Bez imalo sumnje, skok cijene hljeba kao osnovne životne namirnice značio bi udar na ionako opustošen džep građana. Oni koji rade  - kažu da jedu “hljeb sa devet kora”. Oni koji ipak, nemaju tu privilegiju, neće imati ni za jednu koricu.

(BN TV)