Šta je sve problem sa vaučerima?

SVOT analizom projekta i predloženog načina prodaje robe za vaučere, privrednici uočavaju nekoliko slabosti, odnosno prijetnji za privredne subjekte, koje sa sobom nosi ovaj projekat.

Republika Srpska 27.07.2014 | 11:12
Šta je sve problem sa vaučerima?

Prodajom robe i njene naplate na predloženi način, privredni subjekti će brzo iscrpiti sva raspoloživa sredstva, ostati bez obrtnih sredstava, te time ugroziti svoje normalno funkcionisanje i izmirenje obaveza prema dobavljačima, zaposlenima i državi, kaže u izjavi za poslovni portal “Kapital” Đorđe Slavinjak, direktor i vlasnik bijeljinskog “Spektar Drinka” i vezanog preduzeća “Izgradnja” DOO.

“Ugovorom nije predviđen ni način sporazumnog raskida ugovora, što smatram velikim propustom, jer je za sada nepoznanica, kako izaći iz ovog aranžmana, kada se iscrpe raspoloživa finansijska sredstva”, kaže Slavinjak.

Sporazuman raskid ugovora je neophodno definisati, jer u ovom momentu niko ne zna kako to učiniti, a da se sačuvaju pozitivni međusobni odnosi i da se ne ulazi u pravne sporove.

Nerješavanjem ovog bitnog pitanja, odnosno nemogućnosti raskida ugovora, moglo bi se dovesti i do propasti privrednih subjekata koji su u ovom momentu spremni da daju svoj doprinos u sanaciji štete od poplava i pomognu u humanitarnoj akciji u zajedničkom projektu sa Vladom RS.
Slavinjak kaže da se to ne smije dopustiti, te predlaže sljedeće: “Uključiti finansijski sektor, banke u RS, kao nosioca finansijskog opterećenja u ovom projektu, jer privreda bez njihove pomoći ne može iznijeti ovaj teret na svojim leđima”.

Slavinjak predlaže da banke daju beskamatne kredite, odnosno kredite sa minimalnim kamatama, za privredne subjekte koji daju robu za vaučere, u vrijednosti vaučera, koji su prometovani za prethodni mjesec i evidentirani u Fondu. Na taj na način bi realizovani vaučeri bili garancija plaćanja prema bankama.

Na ovaj način bi vaučeri, odnosno Vlada RS, bili garant bankama za naplatu kredita, a Fond bi mogao u ovom trojnom sporazumu da prispjela sredstva uplaćuje direktno bankama.
“Jedino bi se na ovaj način zamišljeni projekat mogao kvalitetno sprovesti u djelo, i poslužiti svrsi za koju je i zamišljen”, kaže Đorđe Slavinjak.

On kaže da je neophodno hitno sprovesti ovaj prijedlog u djelo, jer se već dešava masovno otkazivanje potpisivanja ugovora, upravo iz gore navedenih razloga.

Ukoliko se ništa ne preduzme, uskoro ćemo biti suočeni sa masovnim protestima vlasnika vaučera, koji za njih nigdje neće moći ništa kupiti, upozorava Slavinjak.

Komentari / 3

Ostavite komentar
Name

Čudo

27.07.2014 12:40

Šta očekivati od nepismenih i debelo kriminalnih ljudi koji su na vlasti u Republici Srpskoj? Ko god je malo računao mogao je da izračuna da (1) plaćanje PDV-a odmah, (2) grejs period za isplaćivanje od dva mjeseca [znači da vlada dva mjeseca ne isplaćuje novac za prodanu robu prva dva mjeseca], (3) isplata novca za prodanu robu u šest mjesečnih rata - da sve to vodi u financijsku propast trgovca. Kriminalci na vlasti su oficijelno "dali pare", narod je oficijelno "dobio pare", a trgovac je kriv što neće da "primi pare". Ko je - nakon što je pročitao - i potpisao ovakav ugovor (sa svim u članku navedenim manama), ne treba da se čudi kad mu firma propadne.

ODGOVORITE
Name

ttrr

27.07.2014 13:39

Pa ko je lud da to prima, a da naplati ikad, a možda nikad. Što nisu dali da se tim karticama odmah može platiti obaveze državi, već sve moraš državi platiti a ona i dalje kožu guli. Uostalom što se nisu prijavile firme koje rade sa vlastima, e nema ih kad treba nešto dati već samo uzeti i ukrasti. U Zvorniku se niko nije prijavio iako se zna koje su firme to trebale bar radi toga što su procvjetele za vrijeme ove vlasti. Pošteni ljudi zatvaraju firme a par lopova radi šta hoće. Ničija nije do zore .............

ODGOVORITE
Name

Lija

27.07.2014 14:13

Na ovaj način stvoriće se uslovi da će u skorije vrijeme mešetari iz vlasti otkupljivati vaučere u pola cijene za keš. Sve mi neobično liči na privatizaciju u Republici Srpskoj, kada smo u oglasima mogli naći one koji kupuju akcije preduzeća. Cijene akcija su bile daleko niže od berzanskih.

ODGOVORITE