Stručnjaci oštro kritikuju doprinos solidarnosti u RS

Na prijedlog Vlade Republike Srpske u junu mjesecu je po hitnom postupku usvojen Zakon o posebnom doprinosu za solidarnost, koji je uveo dodatni doprinos na plate u visini od 3% neto plate.

Republika Srpska 09.07.2014 | 07:49
Stručnjaci oštro kritikuju doprinos solidarnosti u RS

U obrazloženju zakona je navedeno da se ovo opterećenje ravnomjerno raspoređuje između zaposlenih i poslodavaca (po 1,5%), da će sredstva biti uplaćivana u Fond solidarnosti za obnovu Republike Srpske i koristiti se za sanaciju štete izazvane poplavama.

Naplaćivanje ovog doprinosa će trajati jednu godinu, a Ministarstvo finansija očekuje da će u tom periodu biti prikupljeno oko 65 miliona KM.

Da li je ovo opravdana mjera i koji su njeni efekti, pitali su se u Centru za istraživanja i studije GEA iz Banjaluke

„Glavni pozitivni efekat je svakako očekivanih 65 miliona KM koji će biti uplaćeni u Fond solidarnosti za sanaciju posljedica poplava. Međutim, ako uzmemo u obzir da šteta od poplava u RS prema posljednjim procjenama premašuje 2 milijarde KM, onda vidimo da će sredstva skupljena na ovaj način pokriti samo oko 3% ukupne potrebe. U kontekstu tih razmjera možemo zaključiti da ova mjera ima gotovo simboličan karakter.” navodi se u analizi koju je ovaj Centar proveo.

Sa druge strane, uvođenje dodatnih doprinosa na rad predstavlja ozbiljan otežavajući faktor za poslovanje s obzirom na goruću potrebu za poreskim rasterećenjem troškova rada. O veličini ovog problema Centar za istraživanja i studije GEA je već pisao i objavio studiju sa preporukama i primjerima mjera koje su u ovoj oblasti posljednjih godina preduzele zemlje iz regiona i EU.

„Napominjemo da poresko opterećenje troškova rada u RS nakon ovog povećanja iznosi oko 65% u odnosu na neto platu. I prije ovog povećanja, navedeno opterećenje je predstavljalo jedno od najviših u čitavom regionu, što je za rezultat imalo niz negativnih efekata – destimulacija stvaranja novih radnih mjesta, neprijavljivanje zaposlenih (rad „na crno“) i prijavljivanje zaposlenih sa minimalnom platom (rad „na sivo“)” rečeno je u Centru GEA.

U obrazloženju zakona stoji da pola od dodatnih 3% doprinosa pada na teret poslodavaca, a pola na teret zaposlenih – po 1,5%. Međutim, ako poslodavac smanji neto platu zaposlenom za 1,5%, onda će on efektivno prebaciti sav novi poreski teret na zaposlenog.

„Ekonomska teorija i praksa nam govore da će se novo poresko opterećenje raspodijeliti između dvije strane u skladu sa njihovom pregovaračkom pozicijom na tržištu. U slučaju tržišta rada RS, uzimajući u obzir visoku stopu nezaposlenosti, jasno je ko ima veću pregovaračku moć u najvećem broju pojedinačnih slučajeva - poslodavac.

Ovo je posebno tačno za zaposlene sa nižim kvalifikacijama, jer je potražnja za ovim radnim mjestima najveća. U slučajevima gdje je manevarski prostor poslodavcu ograničen kolektivnim ili pojedinačnim ugovorom, on će biti dodatno motivisan da otpusti ili odjavi takvog radnika, posebno ako istoj praksi pribjegne i njegova konkurencija. Prema tome, u stvarnosti će se negativni efekti ovog poreskog tereta uglavnom prevaliti na zaposlene, i to posebno na one sa niže plaćenim zanimanjima.

U RS ukupno ima 240 hiljada zaposlenih kojima se uplaćuju (ili barem obračunavaju) doprinosi. To je otprilike svaka četvrta radno sposobna osoba” rečeno je u saopštenju GEA-e

Ova mjera ne obuhvata barem 68 hiljada radnika koji nisu prijavljeni (rade „na crno“), kao i njihove poslodavce. Ona takođe ne obuhvata ni zarade koje ostvare lica po osnovu profita, dividende, izdavanja imovine ili doznaka iz inostranstva. Iz toga možemo vidjeti da je mjera veoma usko usmjerena i da izostavlja one oblike primanja koje ostvaruju viši socijalni slojevi stanovništva.

Koju su druge moguće opcije solidarne fiskalne politike?

„S obzirom da porezi i doprinosi na platu spadaju u grupu poreza koji imaju najštetniji uticaj na ekonomski rast i zapošljavanje, potrebno je pribjeći povećanju drugih vrsta poreza, ukoliko se žele ostvariti dodatni prihodi. To su npr. porezi na imovinu, potrošnju luksuznih proizvoda ili PDV.

Prema kalkulacijama iz posljednje studije na ovu temu, povećanje stope PDV-a za samo 1 procentni poen bi obezbijedilo otprilike isti iznos prihoda kao i doprinos na lična primanja za solidarnost od 3%.

To je zbog toga što PDV ima značajno veću poresku osnovicu. Ukoliko želimo da stvorimo zdravije preduslove za stvaranje novih radnih mjesta neophodno je ići prema značajnom poreskom rasterećenju rada” dodaje se u saopštenju.

Ukupni troškovi za bruto plate i naknade svih nivoa vlasti u RS su za 2014. godinu planirani u iznosu od 666 miliona KM. To znači da bi smanjenje ovih troškova u visini od 10% oslobodilo na godišnjem nivou sredstva u visini od 66,6 miliona KM , što je i više od iznosa koji se očekuje od doprinosa na dohodak za solidarnost.

U GEA-inoj nedavnoj analizi utvrđeno je da je prosječna plata u javnom sektoru veća za preko 60% u odnosu na prosječnu platu u privatnom sektoru Republike Srpske.

„Ima li ovdje prostora za solidarnost” pitaju se u Centru za istraživanja i studije GEA.

Izvor: Buka

Komentari / 9

Ostavite komentar
Name

nn

09.07.2014 07:57

Idu izbori treba para

ODGOVORITE
Name

Miki

09.07.2014 09:10

Baja uzeo si nam sve . Sad nam i dušu uzimaš .

ODGOVORITE
Name

baja

09.07.2014 09:59

Nista starsno, za vece ciljeve ovo trebanarod sa lakocom da primi, a ne da se buni, Mile for President !

ODGOVORITE
Name

GASTARBAJTER

09.07.2014 10:07

STRAVICNA ODLUKA KATASTROFALNE VLASTI KOJA POJMA NEMA KAKO VLAST TREBA DA VLADA I KOJA MISLI DA VLAST SLAST... VRLO VAZAN JE PODATAK DA JE GLAVNI SEF TE VLASTI PRIJE DOLASKA NA VLAST POSLOVNO BANKROTIRAO... ZA PAMETNOG I PREVISE

ODGOVORITE
Name

zoran

09.07.2014 11:39

Ovo je jedini izlaz da se na bilo koji nacin pomogne ljudima u nevolji jer su nasi politicari doveli do Toga da Niko na svijetu nece da nam pomogne a EU i USA imaju para i za bacanje.Ovo je dokaz njihove sposobnosti i znanja u politici

ODGOVORITE
Name

hercegovac

09.07.2014 14:46

Samo Baja legalno pljačka svoj narod

ODGOVORITE
Name

SOLID

09.07.2014 17:21

Ja strucnjaka!

ODGOVORITE
Name

BRANE GRMUŠA

09.07.2014 17:57

ŠTA SE ČUDITE. MI SMO POTROŠNI MATERIJAL. TARIGUZ MARKE MILORAD.

ODGOVORITE
Name

Spaja

11.07.2014 19:11

Solidarnost ali za SNSD kampanju!!!

ODGOVORITE