Stranke u BiH počele pripreme za izbore

Prema podacima CIK-a BiH ukupno 18 političkih subjekata imaće svoje kandidate za članove Predsjedništva BiH na opštim izborima 2014. godine.

Bosna i Hercegovina 05.07.2014 | 08:21
Stranke u BiH  počele pripreme za izbore

Poslije dva uzastopna četverogodišnja mandata Nebojša Radmanović i Željko Komšić nemaju više pravo da se kandiduju za poziciju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. S toga se očekuje da će borba za članove kolektivnog šefa države iz srpskog i hrvatskog naroda na opštim izborima u BiH, planiranim 12. oktobra, biti najintenzivnija do sada.

To posebno iz razloga što će SNSD pokušati da očuva poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH u trećem uzastopnom mandatu. Da je tako svjedoči podatak da su formirana dva koaliciona bloka stranaka u borbi za srpskog člana Predsjedništva BiH: prvi predvodi SNSD, a čine ga i DNS i Socijalistička partija (SP), dok u drugom pored SDS-a participira još i Srpska napredna stranka (SNS).

- Neki bi da sačuvaju, a neki da ponovo osvoje pozicije -

Očekuje se i da kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH ponudi PDP Mladena Ivanića, koji je dobio ovjeru učešća na oktobarskim opštim izborima u Bosni i Hercegovini za tu poziciju od Centralne izborne komisije.

S druge strane, HDZ BiH nakon što u dva protekla mandata nije imao predstavnika u kolektivnom šefu države, pokušaće da ponovo osvoji tu poziciju. Komšić koji je bio do sada na poziciji hrvatskog člana Predsjedništva BiH, mandat je osvojio kao član SDP-a BiH.

Osim HDZ-a BiH, kandidata za člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda prijaviće i HDZ 1990 Martina Raguža, te Stranka pravde i povjerenja (SPP) Živka Budimira, a očekuje se da isto učini i Demokratski front (DF) lidera Željka Komšića.

- Istorijat saziva Predsjedništva BiH od 1996. do danas -

Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran je u septembru 1996. godine, na prvim poslijeratnim izborima, direktnim glasanjem u FBiH (bošnjački i hrvatski član) i u Republici Srpskoj (srpski član). Za člana Predsjedništva iz bošnjačkog naroda izabran je Alija Izetbegović, srpskog naroda Momčilo Krajišnik, a hrvatskog naroda Krešimir Zubak.

U oktobru 1998. konstituisan je drugi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Te godine, na opštim izborima, u Predsjedništvo su izabrani: Alija Izetbegović iz bošnjačkog naroda, Živko Radišić iz srpskog naroda i Ante Jelavić iz hrvatskog naroda.

U oktobru 2000. godine Alija Izetbegović se povukao sa funkcije ličnom odlukom. Na njegovo mjesto Parlamentarna skupština BiH izabrala je Halida Genjca na privremenoj osnovi, u skladu sa Zakonom o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Visoki predstavnik je u martu 2001. godine, ličnom odlukom, smijenio sa funkcije člana Predsjedništva Antu Jelavića.

Od kraja marta 2001. godine, a na osnovu Zakona o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Parlamentarna skupština bira Beriza Belkića na funkciju člana Predsjedništva iz bošnjačkog i Jozu Križanovića za člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda.

Živko Radišić je ostao na funkciji člana Predsjedništva iz srpskog naroda.

Nakon opštih izbora u oktobru 2002. godine, izabran je treći saziv Predsjedništva BiH, koji su činili: Mirko Šarović, iz srpskog naroda, Dragan Čović, iz hrvatskog naroda i Sulejman Tihić, iz bošnjačkog naroda. Nakon što je podnio ostavku na mjesto predsjedavajućeg Predsjedništva BiH u aprilu 2003. godine, umjesto Mirka Šarovića za člana Predsjedništva BiH iz srpskog naroda izabran je Borislav Paravac.

U martu 2005. godine visoki predstavnik za BiH Pedi Ešdaun smijenio je dr. Dragana Čovića sa funkcije člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda.

Nakon odluke visokog predstavnika za BiH Ešdauna o smjeni dr. Čovića Parlamentarna skupština BiH je, na osnovu Zakona o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, donijela odluku o izboru Ive Mire Jovića za člana Predsjedništva iz hrvatskoga naroda.

Drugi i treći saziv Predsjedništva BiH bili su ujedno oni koji su se najviše mijenjali u četverogodišnjem mandatu: imali su ukupno po pet članova.

Nakon opštih izbora u oktobru 2006. godine, izabran je četvrti saziv Predsjedništva BiH: Nebojša Radmanović, iz srpskog naroda, Željko Komšić, iz hrvatskog naroda i dr. Haris Silajdžić, iz bošnjačkog naroda.

Poslije opštih izbora u Bosni i Hercegovini, održanih u oktobru 2010. godine, izabran je peti i još uvijek aktuelni saziv Predsjedništva BiH: Nebojša Radmanović, iz srpskog naroda, Željko Komšić, iz hrvatskog naroda, te Bakir Izetbegović, iz bošnjačkog naroda.

- Dva člana Predsjedništva smijenjena, dva podnijela ostavke -

U toku dosadašnjih pet mandata članova Predsjedništva BiH dva su smijenjena odlukama visokog predstavnika u BiH i to oba iz hrvatskog naroda Dragan Čović i Ante Jelavić, dok su ostavke podnijeli Mirko Šarović, zbog optužbi, i Alija Izetbegović, na lični zahtjev.

Izvor: Buka

Komentari / 4

Ostavite komentar
Name

Zoki

05.07.2014 08:53

Sto nema jednog predsjednika da budu smajeni troskove i tako da smanji Parlament FBIH i Republike Srpske.

ODGOVORITE
Name

Semberac

05.07.2014 10:23

BANDA MAFIJA PRIPREMA ZA IZBORE. Bolji naslov.

ODGOVORITE
Name

mrkalj.

05.07.2014 11:17

Danas je bolje imati stranku nego fabriku ,tu vam je ziva lova, samo zagrabis iz budzeta drzavnog...!

ODGOVORITE
Name

xxl

05.07.2014 13:45

Avaz javlja, Savez za promjene RS čini se da je izgladio nesporazume pa bi zajednički kandidat SDS-a, PDP-a i NDS-a za člana Predsjedništva BiH mogao biti Mladen Bosić, lider SDS-a, dok će njegov stranački kolega Ognjen Tadić, delegat u Domu naroda Parlamenta BiH, vjerovatno u trku za predsjednika Republike Srpske.

ODGOVORITE