Pomoć zaglavljena na terminalima i u skladištima

Zbog birokratskih začkoljica roba upućena kao pomoć poplavljenima često završi u skladištima i na carinskim terminalima umjesto da bude upućena onima kojima je potrebna.

Primjera radi, pošiljka UNHCR-a stoji u jednom sarajevskom skladištu Uprave za indirektno oporezivanje BiH od 26. maja jer još nije završena procedura zbog nepostojanja dokumentacije na osnovu koje se može izvršiti oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina.

Iz UNHCR-a BiH su nam potvrdili da pošiljke stoje, objasnivši da je UNHCR Crne Gore pola svojih zaliha proslijedio u Srbiju, gdje su stigle bez ikakvih problema, a pola u BiH, koje su i dalje "zaglavljene" na carinskom terminalu.

"Na terminalu nam je rečeno da istovarimo svu robu jer 'nismo humanitarna organizacija i nemamo pravo da uvozimo humanitarnu pomoć'. Mi smo objasnili da smo do sada uvezli na hiljade tona pomoći uz saglasnost vlasti BiH, ali ništa nije pomoglo", naveli su.

Pokušali su kontaktirati nekoliko ministarstava u BiH, ali ni to nije pomoglo jer, kako su objasnili, odgovornost je prebacivana s jedne na drugu instituciju.

U UIO ističu da odgovornost za ovu situaciju nije na toj ustanovi.

"Za nastale probleme i ovu vrlo delikatnu problematiku, koja može imati dalekosežne štetne posljedice po BiH, ne može biti odgovorna UIO, koja je nadležna za sprovođenje zakonskih propisa o indirektnom oporezivanju i politike koju utvrdi Savjet ministara", naveli su u Upravi.

Naime, kako su pojasnili, u ovom slučaju nije bilo moguće izvršiti oslobađanje plaćanja dažbina jer UN, Kancelarija rezidentnog koordinatora u BiH nije registrovana u BiH kao javna, humanitarna ili dobrotvorna organizacija, pa roba koju uvozi ta organizacija, a koja će se dijeliti u humanitarne svrhe ne može biti oslobođena od plaćanja dažbina.

"Nalazimo da se u rješavanje ove sporne situacije moraju uključiti i druge institucije, prvenstveno Savjet ministara, u čijoj nadležnosti je donošenje propisa za sprovođenje Zakona o carinskoj politici BiH. Stoga je UIO predložila da bez odlaganja na sjednici Savjeta ministara bude razmotrena ova problematika i da jasno bude definisano koja su to nadležna ministarstva čije isprave se mogu prihvatati u carinskom postupku kao valjane za ostvarivanje carinske olakšice", naveli su u UIO.

Problemi postoje i sa humanitarnom pomoći koju dovoze pojedinci i organizacije iz okolnih zemalja, a posebno je bilo riječi o konvojima iz Slovenije. Iz slovenačke ambasade su rekli da birokratski problemi postoje, ali da oni nisu samo na bh. strani, te da su uprkos određenim problemima svi slovenački konvoji na kraju prošli, osim u jednom slučaju.

"U tom slučaju su ljudi dovezli kamion lijekova na granicu i problem je nastao zato što dio lijekova koji su registrovani u Sloveniji nije registrovan u BiH. I sasvim je logično da takvi lijekovi neće moći biti pušteni. Zato je Ambasada Slovenije uputila apel građanima da ne šalju lijekove u humanitarnoj pomoći", naveli su u Ambasadi.

Dio problema je u tome što, kako su rekli, građani Slovenije se samoinicijativno organizuju, a da se ne upoznaju sa procedurama.

"Ljudi napune kamion robe i pojave se na granici i kažu da voze robu u svoje selo. I normalno je da, kad dođe kamion pun robe, carinici prekontrolišu o čemu se radi i vide da li je stvarno u pitanju humanitarna pomoć", naveli su oni.

Istakli su da je Ambasada poslala uputstvo da bi građani Slovenije humanitarnu pomoć trebalo da voze preko lokalne humanitarne organizacije u BiH jer bi to znatno ubrzalo procedure.