Amerika ucjenjuje, Italija ostaje bez milijardi

Američki pritisci i ucjene stopirali su Južni tok - Brisel svojeručno učestvuje u narušavanju sopstvene gasne budućnosti, a Italija bi mogla da izgubi milijarde evra, upozorava italijanski "Manifesto".

Svijet 17.06.2014 | 13:35

Projekat od ogromnog značaja za EU sabotira ne samo Vašington, već i Brisel - i to preko predsjednika Evropske komisije!

Cilj Vašingtona je da osujeti izgradnju Južnog toka. Zato su SAD vršile veliki pritisak na bugarsku vladu.

SAD su kritikovale Sofiju što je prepustila izgradnju bugarskog dijela gasovoda konzorcijumu u kojem udio ima i ruska firma "Strojtransgas", koja je pod sankcijama Vašingtona.

Američki ambasador u SoFiji Marsi Rajs javno upozorava bugarske poslovne ljude da "izbjegavaju da rade sa preduzećima koja su pod sankcijema SAD".

Najodlučniji trenutak bio je kada su u Sofiju stigli američki senator DŽon MekKejn, u pratnji Krisa Marfija i Rona DŽinsona. Oi su se sastali sa bugarskim premijerom i predali mu naredbe Vašingtona - navodi "Manifesto".

Odmah nakon toga premijer Plamen Orešinski objavio je blokiranje radova na Južnom toku.

List ističe veliku zabrinutost u Italiji u povodu zaustavljanja ovog projekta.

Projekt je nastao kad su u novembru 2006. ruski "Gazprom" i italijansko preduzeće "Fini" potpisali dogovor o strateškom partnerstvu.

U junu 2007. ministar za ekonomski razvoj Pjer Luiđi Bersani potpisuje sa ruskim ministrom industrije i energije memorandum o dogovoru za realizaciju Južnog toka.

Prema projektu, dio gasovoda u dužini od 930 kilometara ići će ispod Crnog mora (u ruskim, bugarskim i turskim teritorijalnim vodama).

Trasa vodi preko Bugarske, Srbije, Mađarske, Slovenije i Italije sve do Tarvisija (u pokrajini Udine).

Godine 2009-2011. zaključeni su svi međuvladini dogovori. Godine 2012. stvoreno je dioničarsko društvo /koje finansira izradu podmorskog dijela projekta/ - njemačka kompanija "Vinteršal" i francuska "Edt" sa 15 odsto akcija svaka.

Izgradnja gasovoda počela je u decembru 2012. s ciljem da se sa isporukom započne već 2015.

U martu 2014. preduzeće "Saipem" dobilo je ugovor za izvođenje prve podmorske linije gasovoda.

U međuvremenu, dolazi do ukrajinske krize i SAD pritišću evropske saveznike da smanje uvoz gasa i nafte iz Rusije, koji predstavljaju trećinu energetskog uvoza EU.

Bilo bi dobro znati što o svemu misli italijanska vlada, budući da će Italija, kako upozorava Paolo Skaroni, prvi čovjek "Enija", izgubiti milijarde evra, ako Južni tok bude "bačen u smeće" - zaključuje "Manifesto".