Projekat zaštite od poplava bio usporen

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da je projekat zaštite od poplava koji se realizuje iz kredita Evropske investicione banke /EIB/ od 55 miliona evra bio usporen zbog niza razloga.

 

Republika Srpska 13.06.2014 | 16:30

Cvijanovićeva je na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske rekla da je taj projekat Vlada kandidovala nakon junskih poplava 2010. godine i da je zbog poplave krajem te godine bilo neophodno sa kreditorom obnoviti pregovore radi revidiranja ranije utvrđenih prioriteta.

Ona je dodala da se najveći broj naknadno utvrđenih prioritetnih lokacija nalazi u Semberiji. Cvijanovićeva je navela da je u okviru realizacije ovog projekta na području Bijeljine u junu 2013. godine potpisan Memorandum između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i grada Bijeljina koji se odnosi na 20 pojedinačnih projekata na tom području.

Prema njenim riječima, tim projektima obuhvaćeni su sanacija i rekonstrukcija nasipa kao što su Topolovac, Rača, Dašnica, a Memorandumom se Bijeljina obavezuje da riješi imovinsko-pravne odnose, što u konkretnom slučaju do danas nije učinjeno.

"Ovo govorim samo zato što je nekorektno optuživati Vladu za sporost ovog projekta, znajući da se on provodi prema međunarodnim procedurama, ali i zato što ne zavisi ne samo od Vlade, već i od lokalnih zajednica", naglasila je Cvijanovićeva.

Govoreći o projektima odbrane od poplava, ona je navela da se na bazi pregovora otpočetih prošle godine, u junu očekuje odobrenje kredita Svjetske banke od 13,8 miliona dolara za izgradnju drinskog nasipa u Semberiji ukupne dužine 33 kilometra.

Napominjući da su se "slušale razne priče o sistemu civilne zaštite", premijer Srpske je podsjetila na zakonska rješenja u ovoj oblasti i istakla da je u javnosti namjerno stvorena pogrešna slika kako su resursi Civilne zaštite centralizovani.

"To nije tačno, jer je riječ o veoma decentralizovanoj strukturi u kojoj Republička uprava Civilne zaštite ima upravnu i koordinacionu ulogu, dok je najveći dio odgovornosti na lokalnoj zajednici, odnosno lokalnim štabovima Civilne zaštite", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da nije bilo diskontinuiteta između perioda prije i nakon proglašenja vanredne situacije, jer su sve republičke službe obavljale svoje zadatke u apsolutnoj koordinaciji i u punom kapacitetu, shodno situaciji i potrebama na terenu.