Hilari Klinton piše o Kubi, talibanima i Putinu

Bivša američka državna sekretarka Hilari Klinton objaviće sljedeće nedjelje novu knjigu u kojoj, između ostalog, piše da je pritiskala predsjednika Baraka Obamu da ukine ili ublaži višedecenijski embargo Kubi pošto to više ne koristi interesima SAD niti unapređuje promjene na komunističkom ostrvu.

Svijet 06.06.2014 | 11:05

U izvodima knjige pod naslovom "Teški izbori", u koje je agencija Asošiejted pres imala uvid uoči njenog objavljivanja idućeg utorka, Klinton piše da je embargo dao komunističkim liderima Fidelu i Raulu Kastru opravdanje da ne otpočnu demokratske reforme.

Ona, takođe, navodi da je protivljenje nekih članova Kongresa normalizaciji odnosa - "kako bi se Kuba držala u duboko zamrznutom stanju" - štetilo i Sjedinjenim Američkim Državama i kubanskom narodu jer "zamrzavanje nije ni održivo ni razumno".

Hilari Klinton, takođe, kaže da je, po njenom mišljenju, uspostavljanje kontakta sa kubanskim narodom najbolji način da se podstaknu reforme na Kubi.

U svojoj najnovijoj knjizi, bivša američka državna sekretarka navodi i da je Obamina administracija u svakom razgovoru koji je imala sa talibanima o zarobljenicima tražila oslobađanje poslednjeg američkog vojnika u Avganistanu, Boua Bergdala, prenosi AP.

Hilari Klinton, takođe, piše da o oslobađanju talibanskih zarobljenika ne bi bilo nikakvog dogovora da Bergdal nije oslobođen, izvještava kanal Si-Bi-Es njuz (CBS News), koji je došao do kopije knjige.
Nedavna razmijena Bergdala za pet talibanskih zarobljenika izazvala je kritike u Kongresu, koji su naveli da nisu propisno informisani, podsjeća američka agencija.

Klinton se u svojoj knjizi dotakla i Libije, o čemu kaže da nikada neće biti "savršeno jasno" šta se dogodilo u vezi sa terorističkim napadom na američku misiju u Bengaziju.

Ona piše i o Siriji, za koju konstatuje da se vremenom pretvorila u "nezgodan problem" sa izuzetno kompleksnim izazovima, a otkriva i da se nije složila sa Obaminom odlukom da ne naoružava pobunjenike.

Priznaje i da je napravila u vezi sa rezolucijom o Iraku 2002. godine kao senatorka Njujorka i da je sa pogibijom svakog njujorškog vojnika njena "greška" za nju postajala sve bolnija.
O ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kaže da se pokazao kao "osjetljivi autokrata, koga razgnevljuju kritike i koji slama neistomišljenike i svaku debatu".