Potraga za sezonskim poslovima

Nezaposleni širom BiH i ove godine kreću u potragu za sezosnkim poslovima, a najzastupljeniji su ugostiteljski poslovi na moru u regionalnim zemljama.

Bosna i Hercegovina 03.06.2014 | 10:48

Broj nezaposlenih u BiH svakog mjeseca sve više raste, a prema posljednjim podacima u BiH ima više od  535 hiljada nezaposlenih. Ljetna sezona je pred nama, a za brojne nezaposlene građane BiH to znači i potencijalnu poslovnu priliku. Iako ljetni poslovi traju tri do četiri mjeseca, zarada zna biti i više nego dobra, stoga se mnogi raduju nadolazećim mjesecima.

Nezaposleni širom zemlje i ove godine kreću u potragu za sezosnkim poslovima, a najzastupljeniji su ugostiteljski poslovi na moru u regionalnim zemljama.  Oni koji su nezaposleni spremni su da otputuju i na daleke krajeve svijeta, samo da bi zaradili novac da prežive, da plate režije i hranu, kao i da omoguće svojim porodicama koliko-toliko normalan život.

O broju sezonskih radnika koji iz BiH rade na raznim poslvima teško je govoriti. Iz Agencije Spektar koja se bavi posredovanjem u zapošljavanju rekli su nam da postoje pretpostavke da veliki broj radnika radi, ali koliki je to broj, ne mogu ni pretpostaviti zbog u pravilu neprijavljenog rada ili rada na crno. Isto su nam potvrdili i iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Na internetu se mogu pronaći različitije ponude sezonskih poslova, a neke od najzanimljivijih, ali i najbolje plaćenih su posao lovca na krabe, ribolovca na dalekom ostrvu Svalbard i radnika na naftnim nalazištima u Sjevernom moru.

LOV NA KRABE

Lov na krabe predstavlja jedan od najopasnijih, ali i najisplativijih poslova, a ko je spreman da rizikuje život, tokom jedne sezone može da zaradi više od 50 prosječnih plata. Ovaj posao podrazumijeva radno vrijeme  od 24 časa i to u teškim vremenskim uslovima. Lovci na krabe, osim sa opasnim ulovom, moraju da se bore i sa 15 metara visokim hladnim talasima, vjetrom koji dostiže 130 kilometara na čas, mećavama…

Za rad na Sjevernom moru mjesečno može da se zaradi 4.000 eura, a rad u "Grand kazinu" u Tanzaniji plaćen je između 2.000 i 3.000 dolara. Na ostrvu Svalbard na Arktiku godišnje se može zaraditi oko 60.000 evra, a do njega se dolazi preko Norveške i za rad na tom ostrvu nije potrebna ni viza ni radna dozvola.

Jedan Banjalučanin rekao nam je da će seove godine aktivirati da ode na neki od sezonskih poslova koji se nude.

„Zaista nisam u mogućnosti da biram. Radio bih sve od branja jagoda i drugog voća, do konobarisanja širom obale Jadrana ili dalje. Bilo šta. Godinama tražim posao i ne mogu da nađem zaposlenje sa koliko toliko redovnih prihodima. Žao mi je što mladi i sposobni ljudi u našoj zemlji ne mogu da nađu posao, što znači da ne mogu ni da žive normalnim životom i uvijek su nekome na teretu“, kaže on.

Samir Zuko, stručni savjetnik u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH rekao je da se zapošljavanje sezonskih radnika nije odvijalo preko Agencije, jer nije zaprimljen nijedan oglas od inostranih poslodavaca za sezonsko zapošljavanje, tako da zbog toga nemamo relevantne podatke u vezi istog.

„Možemo Vam reći da su u toku pregovori o potpisivanju sporazuma za sezonsko zapošljavanje sa Crnom Gorom i Republikom Hrvatskom“, kazao je Zuko za BUKU.

Dodaje da su prema ranijim iskustvima to uglavom bili poslovi u ugostiteljstvu, hotelijerstvu, turizmu i berbi voća.

MANJE ZAHTJEVA ZA SEZONSKIM RADNICIMA

Miroslav Vukajlović, direktor Agencije Spektar iz Banjaluke rekao je da ove godine, posmatrajući period do sada, imaju manji broj zahtjeva za sezonskim radnicima u odnosu na neke predhodne.
 
„Najviše sezonskih poslova tradicionalno pronalazimo u oblasti ugostiteljstva i turizma kao i poljoprivredi odnosno građevinarstvu. To su razni poslovi za konobare, barmene, sobarice, pomoćne radnike na poljoprivrednim dobrima, kao i fizičke i majstorske poslove na građevini“, kazao je Vukajlović za BUKU.

On je dodao da je najlakše otići tamo gdje postoji omogućen normalan pristup dotičnom tržištu rada.

„Takvih zemalja je malo za građane BiH. Mi imamo samo par potpisanih sporazuma o socijalnom i radnom zbrinjavanju sa pojedinim državama koji omogućavaju bolji status za radnike koji dolaze iz naše zemlje. Ohrabrujuće je za one koji namjeravaju da odu odavde, da u većini razvijenih zemalja, ukoliko imate tražene kvalifikacije, a oni iste nemaju na svojim evidencijama kao nezaposlene, možete lako dobiti radnu i boravišnu dozvolu i ako ste državljanin BiH“, kaže on.

Vukajlović kaže da postoji interes i za egzotičnije tipove poslova poput lova na krabe, rada na grčkim plantažama ili naftnim platforme  i da im se radnici pojedinačno obraćaju sa takvim zahtjevima. Međutim, iz Agencije Spektar kažu da u ovim slučajevima ne mogu pomoći građanima, jer nemaju takve zahtjeve od strane poslodavaca.