“Helpi umjesto selfija”

Poplave koje su zadesile BiH, Srbiju i Hrvatsku aktivirale su mnoge da u punom sjaju pokažu humanost i solidarnost, koje je promovisane i putem društvenih mreža.

Bosna i Hercegovina 31.05.2014 | 13:31
“Helpi umjesto selfija”

Tako je na mnogim profilima trend selfija, gdje se korisnik fotografiše sam u izazovnim pozama, zamijenio korisniji helpfi - fotografija onih koji se nalaze u humanitarnim akcijama ili apeluju na druge na solidarnost.

Helpi je način promovisanja onih koji pomažu, ali i samog pomaganja ugroženom stanovništu, a ovaj vid komunikacije su izabrale i mnoge poznate ličnosti. Stavovi što se tiče ovog načina promovisanja su različiti, pa neki smatraju da će objava fotografija ličnog volontiranja pokrenuti druge, dok opet drugi smatraju da to treba da ostane privatna stvar.

Aleksandar Babić, profesor interneta i novih medija iz Beograda, naglasio je da podržava ovakav način pozivanja ljudi na radne akcije i pomaganja drugima.

"Ovo je jedan od načina kako bi trebalo pomoći ljudima. Oni koji misle da je ovo pogrešno, neka pogledaju šta su sve ljudi slikali prije poplava. Tu su bile žurke sa splavova, skupi šampanjci i hrana, a sada pokazuju i objavljuju samo dobru stranu. Nadam se da će ovakav način pomoći svim ugroženima, jer smo uz pomoć društvenih mreža i ovih hashtagova saznali kome treba pomoći", kazao je on.

Mladen Mirosavljević, profesor odnosa s javnošću na Banjaluka Collegeu, kaže da živimo u dobu kada se sve postavlja na društvene mreže i nemamo uopšte privatnosti.

"Ne treba nikoga da čudi zašto se postavljaju ovakve fotografije i želi da se ukaže na poplavljena područja i građane kojima je pomoć neophodna. Mislim da su društvene mreže napokon pokazale svoju dobru stranu, jer je upravo putem njih dobijeno mnogo informacija, koje su bile neophodne i korisne", kazao je on.

Mirosavljević naglašava da ovakav način fotografisanja i obilježavanja na društevnim mrežama, a ponajviše na Instagramu, ima i negativnu stranu.

"Ne možete se svima svidjeti i to je logično, ali treba da pazite kako to radite i s kojom dozom. Pohvalno je kada ste humani i brinete o drugima, ali i problematično ukoliko to ne radite da pomognete, već iz lične promocije. Tada već nastaje problem", istakao je on.

Brankica Stojanović, PR direktor Agencije "Aquarius", koja je aktivna što se tiče pomoći i virtuelno i na terenu, smatra da je ovo pozitivna pojava kod korisnika društvenih mreža.

"Ne vidim ništa loše u tome, jer je to jedan vid buđenja svijesti kod ljudi i da treba pomoći komšijama, prijateljima, rodbini ili potpunom strancu. Na taj način pokazuje se i da pomagati nije ništa strašno od čega se treba bježati, onda će i drugi htjeti da pomognu i biti tu kada je najpotrebnije", naglasila je ona.

Nemanja Đukić, sociolog na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, isključiv je kada je ovakva vrsta fotografisanja u pitanju.

"Mislim da su selfi i helpfi poremećaj kod ljudi koji su egocentrični i preerotični. Oni vole da se pokazuju bez pretjerane namjere i pokažu kako oni to rade. Prema hrišćanstvu, pomoć drugima je nešto svakodnevno i normalno, a svakako mi je drago što samo se ujedinili i što pomažemo jedni drugima. Ovakav vid promocije ne volim i po mom mišljenju nije uopšte potreban. Smatram da je pomoć drugima nešto što se zadržava za sebe i što se vidi na primjeru anonimnih donatora", kazao je Đukić.

Komentari / 1

Ostavite komentar
Name

Dana Radman

01.06.2014 06:18

Sa svim se misljenjima slazem, sem Djukica. Nemas pojma koliko je pomoci mobilisano kroz drustvene mereze. Tek sad vidimo kakva je stvarna situacija na terenu. A tek solidarnost medjusobno izmedju svih naroda i narodnosti, ne trebaju ljudi vise politicare da im kroje pamet i razdvajaju. ZIVJELI!

ODGOVORITE