Maglaj: Nesnosan smrad i otpad na svakom koraku

Ulice Maglaja i sedam dana nakon povlačenja vode pod kojom je ovaj gradić bio tri dana i noći još su zatrpane nepreglednim količinama mulja i uništenog pokućstva, koje su građani izbacili iz svojih uništenih domova.

Bosna i Hercegovina 24.05.2014 | 14:27

Nesnosan smrad širi se gradom s oko 25.000 stanovnika, u kojem su djeca već 10 dana zarobljena u kućama jer je boravak na otvorenom rizičan.

"Polako počinjemo shvatati šta nam se desilo. Ne spavamo od umora i stresa. Potrebna nam je pomoć iz drugih gradova da ovo što prije očistimo jer ćemo umrijeti od zaraze.

Ne može se disati bez maski, a s maskama je još teže na ovoj vrućini kad se ovako naporno radi", rekla je Emina Bašić, koju smo u petak zatekli kako s koleginicom Enesom Salkić čisti ono što je ostalo od prodavnice obuće u kojoj su obje radile do 14. maja kada je rijeka Bosna potopila Maglaj i sve prve spratove objekata u gradu, smještenom u centralnoj BiH.

"Ljude tek sada hvata panika jer vidimo da se ovdje život zadugo neće vratiti u normalu. Izvori zaraze su na svakom koraku. Najgore je za djecu, ona su zatvorena u kućama od 14. maja kad nas je poplavilo. Ko je imao mogućnost svoju djecu poslao je na selo, da više ne budu zarobljena",  kaže Enesa Salkić.

Emina Bašić podsjeća da je u proteklom ratu Maglaj bio u "ratnom obruču", pa sad svi strahuju da su nabujala Bosna i potoci u grad donijeli mine.

"Čula sam da su ljudi, iznoseći mulj iz stanova, nalazili mine. Ovo je agonija! Od čega ćemo živjeti kad prestane stizati humanitarna pomoć. Uništeni su poslovni prostori i fabrika 'Natron' koja je hranila pola grada", objašnjava Bašićeva.

U Federalnoj upravi Civilne zaštite (FUCZ) tvrde da je opravdan strah Maglajlija od mina i ostalih ubojitih naprava zaostalih iz proteklog rata.

"Naše ekipe su u Maglaju u mulju već nalazile metaka, ručnih bombi i granatu od 112 milimetara. Ovo nije opasnost samo za lokalno stanovništvo, nego i za stotine volontera koji su svakodnevno od prošlog vikenda u Maglaju, gdje pomažu u raščišćavanju stanova i ulica", upozorio je Fahrudin Solak, vršilac dužnosti direktora Federalne uprave Civilne zaštite.

Kako bi volonteri, među kojima je najviše rudara i studenata Sarajevskog univerziteta, bili što manje izloženi riziku da čišćenjem aktiviraju minu, oko 50 pripadnika FUCZ prije njih provjerava teren i upozoravaju ih da prijave sve sumnjive predmete koje nađu u naslagama mulja i otpada.

"Upozoravam sve da budu maksimalno oprezni jer, kad se nalazi u mulju, protivpješadijsku minu 'paštetu' teško je razlikovati od 'Podravkine' konzerve paštete", naglasio je Solak, dodavši da ekipe Civilne zaštite sve volontere koji pomažu stanovnicima Maglaja opslužuju zaštitnim maskama, rukavicama, alatom...

"Stalno su tu i naše mobilne laboratorije za dekontaminaciju i pokretna spalionica otpada životinjskog porijekla, budući da je u gradu ostalo mnogo kvarljive hrane koja je takođe potencijalni izvor zaraze", rekao je Solak.

Tvrdi da do sada niko od lokalnog stanovništva nije zaražen i da nema povrijeđenih tokom raščišćavanja grada.