Bogaćenju političara nema kraja

Mnogi političari u Bosni i Hercegovini preko politike su došli do bogatstva. Međutim, stvarno imovinsko stanje bh političara poznato je samo njima. Do zvaničnih imovinskih podataka pojedinih političara nemoguće je doći. Ovo je potvrdio i najnoviji spor koji je pred Okružnim sudom u Banjaluci pokrenuo Transparensi Internešnel BiH.

Bosna i Hercegovina 09.05.2014 | 16:58
Bogaćenju političara nema kraja

Javnost ne bi ni znala za spor oko imovinskih podataka da se pojedini političari sami nisu oglasili i objavili da daju saglasnost da svi podaci koji se na njih odnose budu dostupni javnosti.

Lider Srpske demokratske stranke Mladen Bosić, te fukcioneri ove stranke Ognjen Tadić i Vukota Govedarica nedavno su javno dali izjašnjenje Okružnom sudu Banjaluka da se ne protive tužbi Transparensi Internešnela BiH protiv Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Repubilke Srpske.

„Sud je od nas trojice tražio da se izjasnimo da li pristajemo da se objave podaci ili ne. SDS smatra da treba objaviti imovinski podaci svih onih koji se bave politikom", kaže lider SDS-a Mladen Bosić.

Udruženje građana Borba protiv korupcije-Transparensi Internešnela BiH iz Banjaluke, 2012. godine tužila je Republičku upravu za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske, jer, u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama, za 44 političke ličnosti nije htjela da dostavi podatke o imovini, kaže izvršni direktor Transparensi Internešnela BiH Srđan Blagovčanin:

„Jer smo smatrali da je potpuno nezakonito i neovlašteno Uprava odbila pristup takvoj vrsti informacija. Samo da podsjetim: BiH i Republika Srpska imaju zakon o slobodi pristupa informacijama, koji kaže da su sve informacije u posjedu javnih organa javne i kao takve dostupne svima. U ovom slučaju su oni pokušali da kao izgovor nađu Zakon o zaštiti ličnih podataka. Međutim, i taj zakon ima formulaciju u kojoj stoji da ukoliko je informacija u javnom interesu, bez obzira što sadrži u sebi i lične podatke, ona je kao takva javna, dakle mora biti dostupna javnosti", pojašnjava Blagovčanin.

Partija demokratskog progresa takođe je saglasna da se imovina političara objelodani i da se konačno zna šta ko posjeduje.

Na spisku lica za koje su traženi imovinski podaci i koji je u posjedu Radija Slobodne Evrope, nalaze se i lideri Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik, Socijalističke partije Petar Đokić, Narodnog demokratskog pokreta Dragan Čavić i Srpske radikalne stranke Milanko Mihajlica. Pored njih, na spisku se nalazi i član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, ali i poslanici i delegati u entitetskom i državnom parlamentu, kako vladajućih tako i opozicionih stranaka.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić, koji se takođe nalazi na spisku, kaže da će poštovati odluka suda:
 
„Postoji Zakon o slobodi pristupa informacijama, ali takođe postoji i Zakon o zaštiti ličnih podataka. Prema tome, kako god sud presudi, tako ćemo se i ponašati", obećava Radojičić.

U Transparensi Internešnelu BiH smatraju da je i sam Okružni sud, šaljući političarima zahtjev za njihovo izjašnjenje, prekršio zakon.

„Svugdje na svijetu je stvar elementarne političke kulture da ukoliko se bavite politikom objavite podatke o svojoj imovini. To je na kraju i zahtjev koji se postavlja pred ljude koji se kandiduju na izborima i u BiH. Ja zaista ne vidim nijedan razlog, da sad zanemarimo ovu sudsku proceduru koja se vodi, zbog čega ljudi koji obavljaju funkcije kriju imovinu. Odmah u startu to izaziva sumnju da kriju imovinu zato što je ona ilegalno stečena", naglašava Srđan Blagovčanin.

Izborni zakon BiH precizirao je da svaki kandidat za izbornu funkciju dužan je podnijeti izjavu o svom ukupnom imovinskom stanju Centralnoj izbornoj komisiji. Iako su političari po zakonu dužni dostaviti podatke o imovini koju su stekli prije i tokom mandata, često se dostavljaju nepotpuni, odnosno netačni podaci, kaže Srđan Blagovčanin:

„Prvi dio problema leži u činjenici da imovinske kartone, koje su oni dužni da dostavljaju prilikom kandidovanja, praktično ne provjerava niko. Dakle, oni mogu da napišu u tim imovinskim kartonima šta god hoće, to ne provjerava niko - i naravno da ne postoji nikakva posljedica ukoliko su podaci lažni, nema sankcija", podsjeća Blagovčanin.

U to su se uvjerili i novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva koji su pokušavali utvrditi imovinu 120 političara u Bosni i Hercegovini pred opšte izbore 2010. godine.

„Mi smo uradili jednu priču na tu temu i pronašli smo da oko 35 političara u cijeloj BiH, uključujući i Federaciju, nije prijavilo nekretnine, kao ni primanja, dionice ili suvlasništvo ili vlasništvo u nekim firmama", navodi novinar CIN-a Aladin Abdagić.

Problem za novinare CIN-a nastao je onog trenutka kada su od geodetskih uprava zatraženi podaci visoko pozicioniranih političkih ličnosti, kaže Abdagić:

„Jedno vrijeme smo dobivali podatke. Međutim, kad smo slali zahtjeve sa zvučnim imenima, oni su to stopirali i obavještavali su nas da su morali tražiti dozvolu centrale Geodetske uprave u Banjaluci i tada je cijeli taj postupak stao“, dodaje Abdagić

Jedino rješenje bilo bi, smatraju u Transparenesi Internešnelu BiH, da se kao u Evropi lažno davanje imovinskih podataka sankcioniše krivičnom odgovornošću.

Komentari / 1

Ostavite komentar
Name

Kotor Varoš

09.05.2014 14:32

Selman je na kupovini poslovnog prostora Agencije za oduzimanje nelegalno stečene imovine u Incelu zaradio preko miliona i kupio kćerkama velike stanove u Aleji-Centar a ostalo vjerovatno čuva za stare dane...

ODGOVORITE