Vjeroučitelji u Hrvatskoj preskupi?

U osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj zaposlen je 3001 vjeroučitelj. Za njihove plate godišnje se, prema podacima Ministarstva nauke, obrazovanja i sporta, izdvaja oko 218 miliona kuna.

Region 28.04.2014 | 12:40

Na plate vjeroučitelja, dakle, otpada tri posto budžetskih sredstava koja se izdvajaju za plate zaposlenih u osnovnim i srednjim školama.

Stvarni trošak kojeg vjeroučitelji predstavljaju za državni budžet znatno je veći. U navedeni iznos od 218 miliona kuna nisu uračunati prevoz zaposlenika, te dodaci na platu kao što su prekovremeni rad, rad u smjenama i slično, jubilarne nagrade, pomoći i druge naknade. 

Koliko vjeroučitelji koštaju kada se dodaju svi ovi troškovi, u ministarstvu Željka Jovanovića nisu mogli izračunati. Za pretpostaviti je međutim da se radi o trošku od barem 300 miliona kuna godišnje. Ilustracije radi, upravo toliko novca na godišnjem nivou Vlada RH planira prikupiti uvođenjem poreza na štednju od 1. januara 2015. godine. Prema podacima MZOS-a prosječan staž vjeroučitelja s VSS-om iznosi 12 godina. Bruto plata vjeroučitelja s 12 godina staža iznosi  7.883 kuna, dok neto iznos ovisi o tome u kojem gradu vjeroučitelj živi i koje povlastice koristi.

Iako se radi  o prosječnim platama, vjeroučitelji su ipak u znatno boljem položaju od ostalih radnika u sustavu školstva. Naime, zahvaljujući famoznim ugovorima između Hrvatske i Vatikana, vjeroučitelji u školama su de facto nedodirljivi.

Iako žive od plate koju dobijaju iz državnog budžeta, državne institucije nemaju gotovo nikakvu ingerenciju nad vjeroučiteljima. Učitelje vjeronauka zapošljava crkva, koja ih i razrješava dužnosti. Ujedno, u vatikanskim ugovorima stoji i sljedeći član: "Vjeroučitelji su članovi, sa svim učincima,
nastavničkoga vijeća u osnovnim i srednjim školama, odnosno vaspitnog u predškolskim ustanovama".

Drugim riječima, iako imaju poseban pravni status, vjeroučitelji imaju ista prava kao i svi ostali  nastavnici, učitelji i stručni saradnici u osnovnim i srednjim školama. Pa tako mogu, ukoliko se kandiduju, postati i direktori.

"Vjeroučitelji u školama izvode nastavu vjeronauka i time obavljaju poslove radnog mjesta učitelja odnosno nastavnika. Stoga, nema zapreke da se vjeroučitelji kandiduju za direktora školskih ustanova", objašnjavaju iz Jovanovićevog ministarstva, te dodaju:

"Ugovorom sa Svetom Stolicom, ali i drugim vjerskim zajednicama, ugovaraju se uslovi koje treba ispunjavati osoba za obavljanje poslova vjeroučitelja, a ako lice ispunjava uslove za radno mjesto
vjeroučitelja, ispunjava i jedan od uslova za upravnika školske ustanove"."Ministar je više puta u javnosti  rekao da lično smatra da je vjeronauci mjesto u crkvi, a ne u školi. Ali, kao ministar poštovaće ugovore sa Vatikanom i nema nikakvu  namjeru istiskivati vjeronauk iz škola", tvrde iz MZOS-a.