Zdravstvene tegobe ljekara u Srpskoj

Ljekari u RS pretrpani su poslom zbog velikog broja pacijenata, a muči ih i stres, kao i pritisak nadležnih da u roku izvrše svoje zadatke.

Republika Srpska 20.03.2014 | 08:59
Zdravstvene tegobe ljekara u Srpskoj
Ljekari u RS pretrpani su poslom zbog velikog broja pacijenata, a muči ih i stres, kao i pritisak nadležnih da u roku izvrše svoje zadatke. Od posljedica svih ovih faktora nerijetko i sami obolijevaju. To je pokazalo istraživanje koje je obuhvatilo 51 odsto ljekara zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama u RS, a koje je sprovela Međunarodna asocijacija doktora porodične medicine za jugoistočnu Evropu. "Na zdravstveno stanje ljekara u primarnim zdravstvenim ustanovama najviše utiču broj pacijenata, stres te dugotrajno sjedenje i stajanje. U sekundarnim ustanovama na zdravlje ljekara, pored spomenuta tri faktora, u znatnoj mjeri utiče i pritisak nadležnih da zadatke izvrše u roku. Kada je riječ o tercijarnim ustanovama, na zdravlje doktora, uz sve nabrojane faktore, utiče i radno vrijeme", navodi se u istraživanju. Autori ovog istraživanja, sprovedenog prošle godine, analizirajući uslove rada ljekara, došli su do podatka da je najveći procenat zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama u RS nezadovoljan. "Nadležni ne uzimaju u obzir činjenicu da je jedan od razloga zbog kojih ljekari ne mogu ispuniti zadatke u datom roku svakako i broj pacijenata, koji prevazilazi propisane norme", navedeno je u istraživanju. Veliki broj ljekara, pokazala je ova anketa, smatra da bi smanjenje radnog vremena i povećanje broja dana godišnjeg odmora doprinijelo poboljšanju radne atmosfere u javnim zdravstvenim ustanovama u RS. Istraživanje je "iznjedrilo" poražavajuće podatke i kada je riječ o zdravstevnim tegobama koje muče one čiji je posao da druge liječe. "Oboljenja centralnog nervnog sistema najzastupljenija su kod ljekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Oboljenja kardiovaskularnog, gastrointestinalnog, respiratornog i genitourinarnog sistema su najviše zastupljena u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti. Vodeća oboljenja po sistemima od kojih su oboljeli ljekari su anksioznost, angina pectoris, gastritis, hronični bronhitis i cistitis", stoji u istraživanju. Autori istraživanja zaključuju da je njime potvrđena i argumentovana pretpostavka da se "ispitanici nalaze u prilično teškim radnim uslovima, što i te kako ima uticaj na njihovo zdravstveno stanje, motiv i efektivnost u pružanju medicinskih usluga". Svjedoči i Rade Dujaković, porodični doktor u ambulanti u banjalučkom naselju Starčevica, da ova profesija donosi mnogo stresa i odgovornosti. "Velika je odgovornost ljekara kada je u pitanju postavljanje dijagnoze, liječenje, sudbina pacijenta. Uz to smo i opterećeni velikim brojem pacijenata", ističe Dujaković. Da su ljekari pretrpani poslom, slaže se i Milenko Granulić, predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS, a koji kaže da je evidentna činjenica da je sistem potrebno reformisati. Međutim, on dodaje da doktori daju sve od sebe kako pacijenti zbog ovakve situacije ne bi ispaštali. "Po standardima, u timovima porodične medicine ljekari bi trebalo dnevno da imaju do 25 pacijenata, a imaju do 60-70 ljudi. Ljekari se, ipak, trude da svim silama urade posao kako treba", ističe Granulić. Rukovodioci zdravstvenih ustanova priznaju da bi bilo dobro kada bi ljekari mogli više vremena da posvete pacijentima. "Mi imamo optimalan broj ljekara, ali je dobna struktura takva da je prosjek godina više od 50. Iskreno, mislim da su ljekari pretrpani i smatram da treba ići u pravcu smanjenja broja pacijenata po jednom ljekaru, što je već praksa u zemljama okruženja", kaže Goran Mlinarević, direktor Doma zdravlja Modriča. Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS su kazali da, prema njihovim informacijama, RS, u skladu sa usvojenim standardima, raspolaže optimalnim brojem ljekara. Kako dodaju, u skladu s planom, veliki broj mladih doktora pohađa različite specijalizacije, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. "Napominjemo da je u RS, u posljednjih nekoliko godina, došao određeni broj ljekara iz Srbije, ali i iz Makedonije, Hrvatske i drugih zemalja regiona", ističu iz resornog ministarstva.

Komentari / 0

Ostavite komentar