Upitna nezavisnost bh pravosuđa

Nezavisnost pravosuđa u BiH je još pod znakom pitanja, posebno zbog načina finansiranja, gdje disperzirano finansiranje iz 14 izvora ostavlja mogućnost za uticaj izvršne na sudsku vlast putem budžetske politike, navodi se, između ostalog, u izvještaju o vladavini prava i sudskoj zaštiti ljudskih prava kojeg je pripremila Mreža pravde u BiH.

Republika Srpska 19.03.2014 | 20:17 Nezavisnost pravosuđa u BiH je još pod znakom pitanja, posebno zbog načina finansiranja, gdje disperzirano finansiranje iz 14 izvora ostavlja mogućnost za uticaj izvršne na sudsku vlast putem budžetske politike, navodi se, između ostalog, u izvještaju o vladavini prava i sudskoj zaštiti ljudskih prava kojeg je pripremila Mreža pravde u BiH. U saopštenju Mreže pravde u BiH navodi se da je izvještaj o vladavini prava u BiH pripremljen na osnovu rezultata četvorogodišnjeg praćenja provođenja preporuka koje su vlasti BiH dobile od Savjeta za ljudska prava UN u okviru mehanizma univerzalnog periodičnog pregleda stanja ljudskih prava u zemljama članicama UN. Mreža pravde u BiH dostavila je izvještaj UN, a biće razmatran krajem godine zajedno sa izvještajem koji će dostaviti Savjet ministara BiH, odnosno Parlamentarna skupština BiH. U izvještaju Mreža pravde ukazuje na propuste vlasti u posljednje četiri godine, te zaključuje da je zabilježen veoma ograničen ili nikakav napredak u provođenju preporuka koje za cilj imaju efikasniju zaštitu prava svih građana u BiH. U nizu problema koji su uočeni tokom praćenja provođenja preporuka poseban akcent je stavljen na nedostatke u provođenju zakona čije odredbe štite ljudska prava u skladu sa međunarodnim standardima. "Neujednačenost zakona na teritoriji cijele BiH predstavlja ozbiljan izvor diskriminacije s obzirom da se na različitim dijelovima BiH garantuju različita prava građanima, zavisno od mjesta gdje žive ili rade", navodi se u izvještaju. Ukazano je i na rasprostranjenost korupcije koja je vezana za složenu strukturu i neusaglašenost rada između različitih pravosudnih institucija u zemlji. Navodi se da sudovi i tužilaštva pokazuju minorne učinke kada je riječ o sankcionisanju korupcije, da iako zaprimaju veliki broj krivičnih prijava od građana, tužilaštva istrage provode sporo, te se ne pokreću istrage po službenoj dužnosti, a ne postoji ni jedinstvena evidencija predmeta korupcije. "Pitanje besplatne pravne pomoći i dalje ostaje otvoreno zbog nedonošenja krovnog zakona, te je time pravo na jednak pristup pravdi ugroženo, a sam pristup pravima kao i sudu uveliko je određen socijalnim statusom pojedinca zbog nepostojanja usklađenog i funkcionalnog sistema besplatne pravne pomoći", dodaje se u izvještaju. Mreža pravde tvrdi da je nedostatak provođenja preporuka univerzalnog periodičnog pregleda UN u BiH direktan rezultat nepostojanja političke volje predstavnika vlasti da se ozbiljno posvete reformskim procesima, kao i loše koordinacije između nadležnih institucija u prevenciji i sankcionisanju učestalih kršenja ljudskih prava. Pomoću ovog međunarodnog mehanizma, Mreža pravde nastoji da ostvari demokratski pritisak na donosioce odluka da se ozbiljnije posvete reformskim procesima i time omoguće uspostavljanje funkcionalnog političkog i pravnog sistema u BiH. Mreža pravde u BiH je neformalna mreža 64 nevladine organizacije formirana u januaru 2010. godine, s ciljem pružanja podrške razvoju efikasnog, nezavisnog i odgovornog pravosudnog sistema radi efikasnije zaštite ljudskih prava i uspostavljanja vladavine prava u BiH.