Kako posluju banke u BiH? (VIDEO)

Iako to zvuči gotovo nevjerovatno, banke u Republici Srpskoj su u 2013.

Republika Srpska 16.03.2014 | 23:12 Iako to zvuči gotovo nevjerovatno, banke u Republici Srpskoj su u 2013. godini ostvarile  gubitak od 35 miliona maraka, govore podaci Agencije za bankarstvo Republike Srpske. Tom gubitku je uveliko kumovao minus od čak 81 milion maraka koji su imale „Hypo Alpe Adria banka“ Banjaluka  i  novoformirana „Banka Srpske“. Preostalih osam banaka je prošle godine ostvarilo 46,3 miliona maraka neto dobiti, a među njim prednjači „Nova banka“ koja bilježi rast svih parametara poslovanja. „Banka Srpske“ je jedna od dvije banke u Republici Srpskoj koje su prošle godine zabilježile gubitak u poslovanju. Sa teretom koji su joj privatni vlasnici, zbog poznatih dešavanja, ostavili u naslijeđe, ova banka je u drugoj polovini 2013. godine dokapitalizovana  sa 30 miliona maraka, ali se za sada nema čime pohvaliti.  Osim gubitaka. Ima i banaka koje su u zenitu bankarskog poslovanja. Takva je „Nova banka“, Banjaluka, koja iz godine u godinu bilježi rast svih parametara poslovanja. U prošloj godini rast aktive za oko 230 miliona, rast broja štediša se povećao za čak 7.000, kaže direktor banke, Milan Radović. Pomenuti bum u poslovanju Radović objašnjava činjenicom da klijenti „Novu banku“ doživljavaju kao domaći brend, u kojem su njihovi depoziti sigurni i kao takvom mu se sve više okreću. Na ruku joj ide i to što ima nizak procenat loših kredita, povolje i fiksne kamatne stope, ali i društveni angažman, kao što je zapošljavanje najboljih studenata Ekonomskog fakulteta u Banjaluci. Jasno je da postoji raznolikost u funkcionisanju bankarskog sektora kod nas, pa su tako i gubici koje su ostvarile dvije pomenute banke prouzrokovane različitim situacijama, jer su u „Banci Srpske“ gubici naslijeđeni iz prethodnog perioda, a što se tiče „Hypo banke, radi se o knjigovodstvenom procesu kojim se banka priprema za reprivatizaciju ili prodaju, navodi ekonomski analitičar Zoran Pavlović. Neravnopravan položaj u kojem se nalaze rjetke domaće banke ogleda se i u mogućnostima dokapitalizacije od strane međunarodnih finansijskih institucija. Tako je, recimo , Međunarodna finansijska korporacija, prije mjesec dana, odlučila da izdvoji 150 miliona evra s ciljem pružanja podrške za filijale austrijske „Raiffeisen“ banke u BiH, Rusiji, Poljskoj i na samoproglašenom Kosovu. Teško da domaće banke mogu računati na takvu blagonaklonost. BN TV https://www.youtube.com/watch?v=n9Gg8FsHIB4