Nasilje nekažnjeno da se ne pokvari slika o Albancima

Predsjednik Odbora Skupštine Srbije za Kosovo i Metohiju Milovan Drecun rekao je Srni da je martovski pogrom Srba na Kosovu 2004.

Republika Srpska 16.03.2014 | 12:07 Predsjednik Odbora Skupštine Srbije za Kosovo i Metohiju Milovan Drecun rekao je Srni da je martovski pogrom Srba na Kosovu 2004. godine bio pokušaj dovršetka etničkog čišćenja za koje su već u najavi znali zvaničnici međunarodne zajednice u toj pokrajini. "Iako su organizatori poznati, oni nisu procesuirani, a Srbi koji su proterani nisu se vratili, osim pojedinaca", rekao je Drecun. On je naveo da je UNMIK-ova istraga kao glavne nosioce identifikovala pripadnike političkih struktura Albanaca koje su proizašle iz takozvane OVK ili su bili pripadnici radikalnog islamističkog pokreta, pojedinci iz redova Kosovske policijske službe, tada Kosovskog zaštitnog korpusa. Odgovorni nisu kažnjeni, smatra Drecun, zbog političke nesvrsishodnosti i kako se ne bi naštetilo predstavi o Albancima kao žrtvama. "Cela priča je bila usmerena ka tome da su Albanci žrtve Srba, odnosno režima Slobodana Miloševića, da su bili strana kojoj je trebalo pomoći, koja je navodno etnički čišćena. Odjednom priznati da su zapravo Albanci loši momci, da oni etnički čiste srpsko stanovništvo i čine užasne zločine, bilo bi politički nesvrsishodno i nanelo bi štetu kompletnoj predstavi na zapadu o Albancima", naveo je Drecun. On je ocijenio da bi kažnjavanje organizatora martovskog nasilja zahtijevalo i da se mijenja stav o Albancima, imajući u vidu da se pripremalo jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova i Metohije i onda je trebalo sačuvati pozitivnu sliku o njima kao žrtvi i opravdati dalje postupke. Drecun napominje da je sada na snazi nova situacija u kojoj Srbija "nakon briselskog sporazuma i normalizacije odnosa sa Prištinom ima značajno veći kapacitet da neutrališe tu pristrasnost, koja je bila evidentna svih ovih godina i da pokuša da ispravi ono što se dešavalo u minulom periodu". "Svakako će tokom briselskog pregovaračkog procesa u narednom periodu na dnevnom redu biti izuzetno značajno pitanje povratka proteranih Srba, između ostalog, i onih koji proterani u martovskom pogromu, a masovno nakon dolaska međunarodnih snaga 1999. godine, kao i pitanje povratka njihove imovine, ali i pitanje zaštite državne imovine Republike Srbije", rekao je Drecun. On je izrazio očekivanje da će, bez obzira na to što se očekuju teški pregovori, biti postignut dogovor uz mnogo realniji i objektivniji prilaz međunarodne zajednice. U talasu nasilja na Kosovu i Metohiji od 17. do 19. marta 2004. godine ubijeno je 19 civila, od kojih osam Srba i 11 Albanaca, a više od 900 osoba je povrijeđeno. Etnički je očišćeno šest gradova i devet sela, porušeno je, zapaljeno ili teško oštećeno 935 srpskih kuća i deset društvenih objekata. Uništena su i 72 vozila UN. U pogromu je uništeno ili do temelja spaljeno 39 hramova SPC, među kojima 18 spomenika kulture, poput hrama Bogorodice LJeviške u Prizrenu.