Genetski modifikovana hrana na tržištu BiH?

U BiH trenutno nije dopuštena proizvodnja, ali ni uvoz, niti, pak, prodaja genetski modifikovane hrane.

Republika Srpska 11.03.2014 | 11:00
Genetski modifikovana hrana na tržištu BiH?
U BiH trenutno nije dopuštena proizvodnja, ali ni uvoz, niti, pak, prodaja genetski modifikovane hrane. Ipak, povremeno se u javnost plasiraju neprovjerene informacije da je tržište u našoj zemlji preplavljeno GM proizvodima. Nedavno je tako u bh. medijima kružila i lista proizvođača hrane koji navodno koriste GMO u proizvodnji, a čiji proizvodi se nalaze na našem tržištu. Između ostalih, navedene su određene čokoladice, supe, grašak, čajevi, začini, majoneze, sokovi i druge namirnice. Genetski modifikovani organizmi (GMO) su organizmi čiji je genetski materijal izmijenjen uz pomoć korištenja tehnika genetičkog inženjerstva. Tehnologija rekombinirane DNA je proces u kojem se koriste molekule DNA različitih izvora, koje se spoje u jednu molekulu i tako stvore novu kombinaciju gena. Organizam putem takve DNA stiče nove ili izmijenjene gene. Transgenetski organizam, podskupina GMO je organizam u koji je stavljena DNA neke druge vrste. GMO je sastojak genetski modificirane hrane. BiH je jedna od rijetkih zemalja koja nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Na putu prema EU, to će se neminovno promijeniti. Postoji bojazan da bi zbog članstva u WTO, BiH morala popustiti kada su u pitanju striktni zakoni zabrane GM hrane. Razlog tome je ranija preporuka iz Evropske unije da BiH uskladi svoje zakonodavstvo kada je riječ o trgovini i prometu genetski modificiranim organizmima, kako bi bili u skladu s evropskim propisima. Međutim, istina je da ni u Evropskoj uniji ne postoji konsenzus kada je u pitanju uzgoj i trgovina GM proizvodima. Ta tema je još uvijek otvorena, a treba napomenuti da većina zemalja nije “prijateljski nastrojena” prema GM hrani. Jedina modifikovana biljka čiji je uzgoj uopšte dopušten jeste jedna sorta kukuruza, ali čak i taj kukuruz je zabranilo devet zemalja, među kojima su Francuska, Njemačka, Poljska, Austrija, Mađarska i Italija. Najveći proizvođači ove sorte su Španija, Portugal, Češka, Slovačka i Rumunija, ali se taj kukuruz prostire na manje nego 0,1 posto obradivih površina u EU. U nadležnim institucijama BiH, uvjeravaju nas do sada nije bilo nijednog zahtjeva za stavljanje GM proizvoda na naše tržište, niti je inspekcijskim analizama prehrambenih proizvoda do sada pronađen ijedan GM proizvod. Za službene kontrole hrane na eventualno prisustvo GM hrane nadležni su inspekcijski organi entiteta i Brčko distrikta BiH, odnosno Federalna uprava za inspekcijske poslove FBiH, Republička uprava za inspekcijske poslove RS i Inspektorat Brčko distrikta BiH. “Prisustvo genetički modificiranih organizama u hrani može se utvrditi jedino uzorkovanjem hrane u skladu sa važećim propisima i laboratorijskim analizama u laboratorijama koje su tehnički i  kadrovski osposobljene za analizu prisustva GMO u hrani. Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine dosad nije zaprimila od strane nadležnih inspekcijskih organa informaciju da je u sklopu službenih kontrola utvrđeno prisustvo GMO u proizvodima o kojima se priča o medijima”, kazao je Sejad Mačkić, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine. Mačkić pojašnjava da u skladu sa važećim propisima u Bosni i Hercegovini i Evropskoj uniji, odobravanju stavljanja na tržište određene genetski modificirane hrane predstoji veoma zahtjevna procedura dokazivanja da isti nema štetan uticaj na zdravlje potrošača. “U protivnom, GM hrana ne može dobiti odobrenje za stavljanje na tržište. O teoretski mogućim hroničnim uticajima GM hrane na zdravlje ljudi za sada se ne može govoriti, jer je proteklo premalo vremena od početka komercijalizacije GM usjeva do danas. Osnovni princip procjene rizika i neškodljivosti GM proizvoda je ‘da se ocjenjuje individualni proizvod, a ne tehnologija’”, kaže on. Mačkić napominje da strategija procjene rizika za GM hranu uključuje: informacije o karakteristikama modifikacije, uključujući funkciju i osobine novog gena; neškodljivost, alergenost i prehrambenu vrijednost novih supstanci/produkata ekspresije unesenog gena; identifikaciju i evaluaciju svih promjena u sastavu modifikovanog proizvoda, ispitivanje neželjenih pojava; uticaj modifikacije na toksikološka svojstva nove hrane; ulogu nove hrane u prehrani; potencijalne učinke prerade i kvarenja GM proizvoda, itd. “Agencija dosad nije zaprimila niti jedan zahtjev za stavljanje genetski modificirane hrane na tržište Bosne i Hercegovine, što je propisano Zakonom o GMO. Navedenim Zakonom su propisane kazne pravnim licima za uvoz GM hrane bez dopuštenja ili na nedozvoljen način, u rasponu od 30 000 KM do 200 000 KM”, kaže on. Napominje da je, u skladu sa svojim nadležnostima i u saradnji sa nadležnim organima entiteta i Brčko distrikta BiH, Agencija uložila velike napore na uređenju sistema kontrole genetički modificiranih organizama u hrani i hrani za životinje, kroz iniciranje i izradu Zakona o GMO i podzakonskih akata, koji omogućavaju kontrolu eventualnog prisustva GMO u hrani i hrani za životinje. “Na prijedlog Agencije za sigurnost hrane BiH, Vijeće ministara BiH je na 99. sjednici održanoj 24.09.2009. godine imenovalo Vijeće za genetički modificirane organizme, koje je nadležno za davanje mišljenja o upotrebi GMO-a u upravnim postupcima i drugim postupcima po zahtjevu nadležnih organa, pripremu propisa iz ove oblasti, praćenje stanja i razvoja u oblasti korištenja genetičke tehnologije i upotrebe GMO-a, te savjetovanje nadležnih organa o pitanjima vezanim za upotrebu GMO-a i genetičke tehnologije”, kaže Mačkić. Dodaje da je, u cilju unapređenja sistema kontrole genetički modificiranih organizama u hrani i hrani za životinje u Bosni i Hercegovini, a u sklopu ARDP projekta Svjetske banke, Agencija osigurala finansijska sredstva za nabavku sofisticirane laboratorijske opreme ukupne vrijednosti 300.000 KM, koja je dodijeljena Federalnom zavodu za poljoprivredu Sarajevo i Poljoprivrednom institutu Republike Srpske. Kada je u pitanju prisustvo GM proizvoda na tržištu Bosne i Hercegovine, podaci kojima raspolaže Udruženje poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS ne slažu se sa  podacima Agencije za sigurnost hrane BiH. “BiH ima zakon prema kojem je zabranjena upotreba GM hrane, a onda u inspekcijskoj analizi, i prema podacima koje imamo iz Zavoda za zdravstvo RS, od 100 pregledanih uzoraka imamo 67 genetički modifikovanih. Prema tome, država koja nije u stanju da provodi svoje zakone mora da se zapita zašto se njeni zakoni na njenoj teritoriji ne provode”, kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS, Vladimir Usorac, za BUKU. Prema njegovim riječima, soja je najviše genetički modifikovana, a ona se nalazi u mnogim proizvodima od kobasica, čokoladama, sojinom mlijeku i mnogim drugim namirnicama koje se mogu naći na tržištu. Aleksandar Perendić, iz Udruženja “Bez granica Banjaluka” koje se bavi uzgojem zdrave hrane tvrdi da, i pored strogih zakona, i dalje postoji mogućnost da GM hrana dospije na naše tržište. On kaže da hrana u BiH ulazi na razne kanale i da se često ne može utvrditi porijeklo proizvoda, jer nema određenu oznaku ili, ako je ima, sadržaj etikete na proizvodu nije do kraja preveden, tako da su porijeklo i kvalitet takvih proizvoda pod znakom pitanja. Perendić upozorava i na potencijalno štetne sastojke koji se mogu naći u proizvodima koji se ne svrstavaju nužno u GM proizvode. “Dosta proizvoda sadrži sojin lecitin, koji je vrlo zdrava, prirodna mješavina fosfolipida i ulja, ali nakon katastrofe sa GM sojom u Argentini, danas je vrlo opasno koristiti bilo kakav proizvod sa ovim sadržajem, a naročito sojin lecitin kao emulgator. GM proizvodi su se uvukli i kod nas, a još nisu definisane ni zakonske regulative na temu, koje treba da štite i informišu konzumente”, kazao je Perendić za BUKU. U vezi sa spiskom GM namirnica koji kruži medijima, Perendić je rekao da su to obično liste proizvoda u kojima je identifikovan materijal u kom su zastupljene prerađevine od GMO. “Liste sadrže svakodnevne grickalice, među koje spada i Coca Cola, Snikers i mnogi drugi proizvodi koje uvozimo. Evidentno je da ovi proizvodi imaju u nekoj mjeri sastojke od GMO, a svjedoci smo svakodnevno vijesti iz svijeta, koje upozoravaju na posljedice konzumiranja ovih nedovoljno izučenih i testiranih živih struktura. Znamo da je priroda, koliko izvor života, toliko i put ka istrebljenju, ako se igramo sa labilnim balansom, koji je labilniji svakim danom zbog našeg odnosa prema prirodi. Ja radije vjerujem tim spiskovima i uvijek provjeravam sadržaj etikete na proizvodu. Bolje izbjegavati ono za šta i sumnjamo da je opasno po naše zdravlje, nego da budemo lijeni i umjesto “lenje pite sa jabukama” na bakin recept, kupujemo fast food junk, koji nam skraćuje životni vijek i put je u neznane i znane bolesti”, kaže naš sagovornik. Imajući u vidu protivrječne informacije koje smo dobili od naših sagovornika, postavlja se pitanje šta potrošači sami mogu učiniti kako bi izbjegli potencijalno štetne namirnice, i uopšte, kako bi se zdravije hranili? Takođe, a što je možda još važnije, šta kao građani ove države možemo učiniti kako bi zakoni, i na papiru, i u praksi, štitili potrošače? Građani bi prije svega sami trebali više da se informišu i povedu računa o tome šta konzumiraju. Važnu ulogu u tome imaju i udruženja za zaštitu potrošača, zdravstvene i obrazovne institucije, stručna javnost i mediji. Evropske integracije i učešće BiH na evropskom tržištu neminovno povlači usklađivanje zakona BiH sa zakonima EU. Uzgoj i trgovina GM proizvodima predmet su javnih rasprava i žestokih neslaganja u zemljama EU. Većom informisanošću građana i podizanjem svijesti o kvalitetnoj hrani i zdravom načinu života, javnost BiH će biti spremnija za aktivnije učešće u procesima donošenja odluka u ovoj oblasti.

Komentari / 13

Ostavite komentar
Name

Md

11.03.2014 09:21

Pa kakva je država i kakvi su ovi sto kontrolisu dobro sto ne prodaju pečene slonove, das jednu kovertu na pravu adresu mozes prodavati sta hoces

ODGOVORITE
Name

Md

11.03.2014 09:21

Pa kakva je država i kakvi su ovi sto kontrolisu dobro sto ne prodaju pečene slonove, das jednu kovertu na pravu adresu mozes prodavati sta hoces

ODGOVORITE
Name

Md

11.03.2014 09:21

Pa kakva je država i kakvi su ovi sto kontrolisu dobro sto ne prodaju pečene slonove, das jednu kovertu na pravu adresu mozes prodavati sta hoces

ODGOVORITE
Name

Md

11.03.2014 09:21

Pa kakva je država i kakvi su ovi sto kontrolisu dobro sto ne prodaju pečene slonove, das jednu kovertu na pravu adresu mozes prodavati sta hoces

ODGOVORITE
Name

Md

11.03.2014 09:21

Pa kakva je država i kakvi su ovi sto kontrolisu dobro sto ne prodaju pečene slonove, das jednu kovertu na pravu adresu mozes prodavati sta hoces

ODGOVORITE
Name

Md

11.03.2014 09:21

Pa kakva je država i kakvi su ovi sto kontrolisu dobro sto ne prodaju pečene slonove, das jednu kovertu na pravu adresu mozes prodavati sta hoces

ODGOVORITE
Name

Md

11.03.2014 09:21

Pa kakva je država i kakvi su ovi sto kontrolisu dobro sto ne prodaju pečene slonove, das jednu kovertu na pravu adresu mozes prodavati sta hoces

ODGOVORITE
Name

Md

11.03.2014 09:21

Pa kakva je država i kakvi su ovi sto kontrolisu dobro sto ne prodaju pečene slonove, das jednu kovertu na pravu adresu mozes prodavati sta hoces

ODGOVORITE
Name

Md

11.03.2014 09:21

Pa kakva je država i kakvi su ovi sto kontrolisu dobro sto ne prodaju pečene slonove, das jednu kovertu na pravu adresu mozes prodavati sta hoces

ODGOVORITE
Name

Md

11.03.2014 09:21

Pa kakva je država i kakvi su ovi sto kontrolisu dobro sto ne prodaju pečene slonove, das jednu kovertu na pravu adresu mozes prodavati sta hoces

ODGOVORITE
Name

Md

11.03.2014 09:21

Pa kakva je država i kakvi su ovi sto kontrolisu dobro sto ne prodaju pečene slonove, das jednu kovertu na pravu adresu mozes prodavati sta hoces

ODGOVORITE
Name

Md

11.03.2014 09:21

Pa kakva je država i kakvi su ovi sto kontrolisu dobro sto ne prodaju pečene slonove, das jednu kovertu na pravu adresu mozes prodavati sta hoces

ODGOVORITE
Name

Md

11.03.2014 09:21

Pa kakva je država i kakvi su ovi sto kontrolisu dobro sto ne prodaju pečene slonove, das jednu kovertu na pravu adresu mozes prodavati sta hoces

ODGOVORITE