Sonja Biserko - hrvatski vještak protiv Srbije

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko svjedočila je danas pred Međunarodnim sudom pravde kao vještak Hrvatske, u procesu po uzajamnim tužbama Srbije i Hrvatske za genocid na hrvatskoj teritoriji od 1991.

Republika Srpska 04.03.2014 | 21:29 Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko svjedočila je danas pred Međunarodnim sudom pravde kao vještak Hrvatske, u procesu po uzajamnim tužbama Srbije i Hrvatske za genocid na hrvatskoj teritoriji od 1991. do 1995. godine. Kako je prenio HRT, pored Biserko, iskaz je dao i Frano Kožul, kao svjedok kog je predložila Hrvatska. Hrvatska  je u ovom procesu predložila ukupno 12 svjedoka, ali će samo šest biti ispitano pred sudom dok će izjave ostalih biti priložene u pisanom formatu. Sud je zabranio da se svjedočenja objavljuju prije završetka usmene rasrprave 1. aprila. Šef hrvatskog pravnog tima Vesna Crnić Grotić je ranije najavila da će Biserko biti ispitina o istorijskom kontekstu konflikta u Hrvatskoj početkom devedesetih, a Kožul o zločinima u Vukovaru. Svjedoci Srbije još nisu poznati, a Hrvatska je saopštila juče, na početku rasprave, da ih neće unakrsno ispitivati. Tokom jučerašnjeg zasjedanja, predstavnici hrvatskog pravnog tima predstavili su svoje najvažnije argumente u prilog tvrdnji za je Srbija izvršila genocide. Predstavnici pravnog tima Srbije te tvrdnje odbacili su kao ironične, jer je srpski narod taj koji je tokom akcije "Oluja" pretrpio genocid u Hrvatskoj. Srbija će, prema planu zasjedanja suda, argumente iz svoje kontratužbe predstaviti 10. marta, a potom pozvati i svoje svjedoke. Hrvatska je 2. jula 1999. godine pokrenula postupak pred MSP protiv tadašnje SRJ zbog navodnog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida tokom oružanih sukoba na teritoriji te republike od 1991. do 1995. godine. Deset godina kasnije Srbija je odgovorila kontratužbom zbog kršenja iste konvencije. Brojnim pisanim podnescima ukazala je na genocid nad srpskim življem u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na istorijiski kontekst od počev od masovnih logora iz Drugog svjetkog rata.