Međunarodni tužioci u BiH bez ijedne optužnice

Međunarodni tužioci angažovani u Tužilaštvu BiH u dvije godine nisu imali nijednu potvrđenu optužnicu za ratne zločine iako su u tom periodu (2009.

Republika Srpska 03.03.2014 | 21:24 Međunarodni tužioci angažovani u Tužilaštvu BiH u dvije godine nisu imali nijednu potvrđenu optužnicu za ratne zločine iako su u tom periodu (2009. i 2010.) radili na 34 predmeta. Ovaj podatak naveden je u Informaciji o analizi rezultata i efektima rada stranih tužilaca i sudija, koja je konačno dostavljena Domu naroda parlamenta BiH, a zatražena je još u septembru 2011. godine. I strani tužioci u posebnom odjeljenju Tužilaštva BiH za organizovani, privredni kriminal i korupciju (POOK) u dvije godine svog rada (2003. i 2004.) nisu imali nijednu optužnicu odbranjenu na sudu koja bi rezultirala pravosnažnom presudom. Međunarodni tužioci u odjeljenju POOK radili su do kraja 2009, a na predmetima ratnih zločina do kraja 2012. godine. Bariša Čolak, ministar pravde BiH, zadužen da delegatima Doma naroda dostavi informaciju, u svom dopisu naglasio je da na osnovu akta Meddžide Kreso, predsjednika Suda BiH, "Nije mogla biti sačinjena valjana analiza rezultata i efekata rada stranih sudija". Zato su u informaciji navedena samo imena 37 stranih sudija koji su u Sudu BiH radili od 2003. do kraja 2012, bez broja predmeta u kojima su sudili, a za mnoge nije navedeno čak ni državljanstvo. Iako je Dom naroda svojim zaključkom tražio kompletne podatke za svakog međunarodnog sudiju i tužioca pojedinačno,  takve podatke Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) nije moglo dostaviti ministru pravde BiH jer "njima ne raspolaže". Umjesto toga, VSTV je ministru Čolaku poslijedio ono što je dobilo od Gorana Salihovića, glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Glavni tužilac, uz tabelarni prikaz broja predmeta POOK-a i Odjeljenja za ratni zločin na kojima su radili strani tužioci, objasnio je da Tužilaštvo BiH nije vodilo posebnu evidenciju o predmetima koje su vodili međunarodni tužioci, nego su podaci prikupljeni "uvidom u redovne evidencije krivičnih predmeta". Salihović je podsjetio da je strane tužioce imenovao visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH od 2003. godine, a kasnije ih reimenovao VSTV. "Međunarodni tužioci finansirali su se putem donatorskih sredstava. Njihov rad nikad nije ocjenjivan od strane glavnog tužioca Tužilaštva BiH", obrazložio je Salihović, istakavši da glavni tužilac Tužilaštva BiH, u skladu s propisima VSTV-a, ocjenjuje rad zamjenika glavnog tužioca i ostalih tužilaca. Međunarodni tužioci u sedmogodišnjem periodu (2006 - 2012) zadužili su 180 predmeta ratnih zločina, što je rezultiralo sa 10 pravosnažnih presuda protiv 16 osoba. Njihove kolege u odjeljenju POOK za sedam godina (2003 - 2009) zadužile su 211 predmeta, a sve to okončano je sa takođe 10 pravosnažnih presuda. U informaciji Tužilaštva nema podataka da li su ove presude osuđujuće ili oslobađajuće. Delegati Doma naroda bh. parlamenta nisu iznenađeni ovim podacima. "Učinak stranih tužilaca i sudija je minoran i nije uopšte važno čiji su novac trošili. Bitno je da su, nažalost, svoju lošu praksu nerada prenijeli na domaće tužioce i sudije", ocijenio je delegat Mehmed Bradarić (SDP), naglasivši da se nosioci pravosudnih funkcija u cijeloj BiH ponašaju kao nedodirljivi i nikome ne polažu račune, pozivajući se na svoju nezavisnost. Delegat Krstan Simić (SNSD), koji je jedno vrijeme radio kao advokat, kaže da i nepotpuni podaci o efektima rada stranih tužilaca i sudija pokazuju "prepotenciju institucija međunarodne zajednice i aroganciju prema građanima BiH". "Zbog ovih katastrofalnih rezultata došli smo blizu toga da su tačne ocjene kako je međunarodna zajednica, posebno u predmetima političkog kriminala, putem svojih ljudi u pravosuđu htjela kontrolisati i ovladati političkim sistemom u BiH", rekao je Simić.