Kusturica: Ne može se dugo glumiti nezavisnost

Režiser Emir Kusturica rekao je da je sada ključno pitanje vlasti u Srbiji - kako privesti jedan narod carstvu kome mora da se privoli zbog ekonomske propasti koja mu prijeti, a da Srbija bude i ostane autentična.

Republika Srpska 26.02.2014 | 18:29 Režiser Emir Kusturica rekao je da je sada ključno pitanje vlasti u Srbiji - kako privesti jedan narod carstvu kome mora da se privoli zbog ekonomske propasti koja mu prijeti, a da Srbija bude i ostane autentična."Mislim da nećemo moći dugo da glumimo nezavisnost. Neće se moći preživjeti bez priklanjanja ili jednom ili drugom carstvu. Vojno bi valjalo ostati neutralan, ali Evropa podrazumijeva NATO, iako uvijek tvrdi drukčije. To je jedan od uslova koji vodi ka Evropskoj uniji. Ali mi smo naučili da živimo pod Titom, pa valjda ćemo i pod NATO-om", rekao je Kusturica za sutrašnje izdanje beogradskog nedjeljnika NIN. Na pitanje da li je zaista riječ o navici ili narod na ovom području više voli autoritarne vlasti, Kusturica kaže da "narod voli tatu". "To nam je ostalo od Tita. Sada kada pogledamo njegovu vlast, vidimo koliko je tu bilo elegancije, i koliko je tu mnogo novca bilo. A to je zato što smo bili najbolji đak Hladnog rata. Nažalost, mi smo najnesrećnija i najparadoksalnija zemlja na planeti. Profitirali smo na činjenici da postoje dva bloka. Od nestanka jednog od ta dva, mi praktično tonemo. I zato nemamo autentičnu politiku, i ne možemo ni da je imamo", ocijenio je Kusturica. On je rekao da bi se, po cijenu da bude ubijen, priklonio onome ko bi obezbijedio Srbiji da ostane relativno nezagađena i da se bazira na onome što može da proizvodi. "Ja bih Srbiju zasadio voćnjacima i sve njene granice pretvorio u voćnjake. I izvozio bih to onome ko želi", rekao je Kusturica. Prema njegovim riječima, danas se živi po zakonima istorije... "Ukrajina, Sirija, Gruzija, Srbija... sve su dio istog koncepta. Prije sto godina, jedan pucanj je objedinio tri vjere i tri naroda. Bio je to pucanj protiv okupatora. Sada, kad bi htio da vodiš politiku u kojoj bi testirao svoje okruženje, morao bi da postaviš to istorijsko pitanje – da li možemo da se složimo sa činjenicom da je Gavrilo Princip pucao na okupatora? Mislim da bi opet knjiga pala na jedno slovo", kaže Kusturica. Postoje stvari koje su, kaže on, nepobitne, a na ovim prostorima postoje i sklonost i nesklonost prema okupatorima. Govoreći o kosovskom pitanju, Kusturica je rekao da briselski sporazum ne može definisati do kraja ono šta će se desiti na Kosovu. "Kad bismo optuživali sadašnju vlast, onda bismo bili nepravedni, jer je do tog briselskog sporazuma došlo politikom koja je vođena posljednjih trideset godina... Kosovo se, ipak, dogovara na višem nivou. Rusi su ostali distancirani, puštajući nas da odlučimo onako kako bismo mi željeli. A mi smo željeli više od onoga što smo mogli dobiti. Nova Evropa i nove granice, poslije pada Berlinskog zida, zadate su i traže novu formu", zaključio je Kusturica.