Desetak lijekova obuhvaćeno nestašicama

Direktor Fonda zdravstvenog osiguranja /FZO/ Republike Srpske Darko Tomaš ističe da je povremenim nestašicama obuhvaćeno svega desetak lijekova, znači 0,5 odsto ukupnog broja, te da je vidljivo poboljšanje odnosa prema pacijentima u Kliničkom centru Banjaluka i bolnicama u Bijeljini i Prijedoru.

Republika Srpska 26.01.2014 | 11:20 Direktor Fonda zdravstvenog osiguranja /FZO/ Republike Srpske Darko Tomaš ističe da je povremenim nestašicama obuhvaćeno svega desetak lijekova, znači 0,5 odsto ukupnog broja, te da je vidljivo poboljšanje odnosa prema pacijentima u Kliničkom centru Banjaluka i bolnicama u Bijeljini i Prijedoru. "Nestašica nekoliko citostatika posljedica je toga što za njih nismo dobili prijavu nijednog ponuđača na tender, zbog čega smo morali da ponovimo cjelokupnu proceduru, koja je veoma komplikovana. Pošto pacijenti ne mogu da čekaju, omogućili smo im refundaciju troškova za lijekove koje sami kupuju i to u najkraćem mogućem vremenu", precizira Tomaš. On ocjenjuje da je Srpska u nekim segmentima zdravstvene zaštite puno bolja nego zemlje regiona, koje za zdravstvo izdvajaju i do devet puta više. "Najbolji primjer su liste čekanja, koje iz godine u godinu postaju sve veći problem u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji. U Sloveniji se na operaciju koljena pacijenti prosječno čeka 420 dana, u Srbiji i Hrvatskoj više od 500 dana, a kod nas je prosjek čekanja na ovu operaciju od 90 do maksimalno 180 dana", navodi Tomaš. Prema njegovim riječima, slična situacija je i kod operacije kuka, na koju se u drugim zemljama čeka prosječno godinu dana, a kod nas tri mjeseca, ili kod ultrazvučne dijagnostike na koju se u drugim zemljama čeka dva i tri puta duže nego u Srpskoj. "Zemlje koje izdvajaju više novca za zdravstvo imaju više lijekova na listama i više ortopedskih pomagala, međutim, njihovi osiguranici plaćaju znatno višu participaciju nego naši, pa se može reći da mi imamo znatno više lijekova i pomagala koje zdravstveno osiguranje plaća sto odsto", napominje Tomaš. On navodi da Srpska ni prema visini plata zaposlenih u zdravstvu ne zaostaje mnogo za zemljama koje za zdravstvo izdvajaju više, i precizira da je prosječna plata doktora u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Srpskoj veća nego u Srbiji, a samo 100 evra manja od prosječne plate doktora u Hrvatskoj. Na osnovu anketa koje FZO provodi svakog mjeseca među pacijenatima, evidentno je smanjenje pritužbi na zdravstvenu zaštitu u Srpskoj. "Kod konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite procenat nezadovoljnih pacijenata smanjen je sa 50 na svega osam odsto, a tome je najviše doprinijelo to što smo u sistem uključili i privatne zdravstvene ustanove, čime smo uticali na znatno skraćenje čekanja na pregled specijaliste, a naročito na smanjenje direktnog plaćanja iz džepa osiguranika", navodi Tomaš. Kada je riječ o domovima zdravlja, pacijenti se najčešće žale na dužinu čekanja od zakazivanja do obavljanja pregleda kod porodičnog doktora, a ponekad i na neljubaznost osoblja doma zdravlja. Tomaš ocjenjuje da podaci anketa i analiza nisu u korelaciji sa opštom slikom o zdravstvu, jer, kako on smatra, u javnost se u većini slučajeva plasira ono što je loše, a to je nepravedno prema većini zdravstvenih radnika koji savjesno i odgovorno obavljaju svoj posao. On napominje da Fond, zajedno sa Ministarstvom zdravlja i zdravstvenim ustanovama, čini sve da dostupnost lijekova bude sto odsto, iako se povremeno javljaju situacije na koje se objektivno ne može uticati, kao što su problemi u fabrikama koje proizvode lijekove, kada dođe do zastoja u proizvodnji. Tomaš ističe da je znatno manje negodovanja pacijenata na listu lijekova, pogotovo nakon korekcija kod pojedinih lijekova kod kojih su brisana ograničenja da mogu biti propisani samo do 65. godine života.