Aleksandar Veliki otrovan kukurijekom?

Aleksandar Makedonski je najvjerovatnije umro od posljedica trovanja toksičnom biljkom kojom je bilo začinjeno vino koje je pio, tvrde novozelandski naučnici.

Republika Srpska 11.01.2014 | 18:03 Aleksandar Makedonski je najvjerovatnije umro od posljedica trovanja toksičnom biljkom kojom je bilo začinjeno vino koje je pio, tvrde novozelandski naučnici. Čuveni vladar i vojskovođa, koji je pokorio teritorije od sjeverne Grčke do sjevera Indije, umro je u 33. godini (323. godine p.n.e.) nakon 12-odnevne agonije, za koju mnogi istoričari vjeruju da je bila izazvana groznicom. Istraživači sa Univerziteta Otago na Novom Zelandu sumnjaju da je vino koje je Aleksandar Veliki pio tokom svečanosti u Vavilonu bilo začinjeno biljkom koja uslijed fermentacije postaje smrtonosna. Prema pisanju "Dejli mejla", do ovog zaključka je došao dr Lio Šep, toksikolog sa novozelandskog Nacionalnog centra za otrove, koji je u kukurijeku (helleborus), biljci sasvim bezazlenog izgleda, pronašao krivca za smrt slavnog osvajača. On je naveo da neke teorije o trovanju arsenikom i strihninom nisu vjerodostojne, jer bi smrt nastupila mnogo brže. U studiji koju je napisao zajedno sa stručnjakom za antičku istoriju, dr Patom Vitlijem, a koja je objavljena u medicinskom časopisu "Klinička toksikologija", Šep navodi da je najvjerovatniji krivac cvijet veratrum album, poznat kao bijeli kukurijek. Ovaj cvijet, koji vino može da pretvori u otrov, bio je dobro poznat starim Grcima, koji su ga koristili radi izazivanja povraćanja. Dr Šep smatra da se pomoću njega mogu objasniti Aleksandrovi posljednji dani provedeni u najstrašnijim mukama, kada nije mogao ni da govori ni da hoda. Novozelandski istraživač navodi da je vino moralo biti veoma gorko, ali da mu je možda dodat šećer, a Aleksandar je ionako vjerovatno bio veoma pijan na banketu. Kukurijek je zeljasta biljaka iz familije ljutica. Listovi su modrozelene boje, a cvjetovi su različite boje, u zavisnosti od vrste kukurijeka, kojih ima 20. Smatra se jednim od vjesnika proljeća. Raste u borovim i bukovim šumama, ali se često uzgaja i kao saksijsko cvijeće. Spada u otrovne biljke, pa se koristi isključivo u estetske svrhe.