Negativan izvještaj za Prijedloge zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH utvrdila je na današnjoj sjednici postojanje ustavnopravnog osnova za prijedloge zakona o prestanku važenja zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH koje su uputili klubovi SNSD-a i SDS-a, ali nije podržala principe ovih zakonskih prijedloga, te će Predstavničkom domu biti ponovo upućen negativan izvještaj.

Republika Srpska 07.03.2012 | 19:40 Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH utvrdila je na današnjoj sjednici postojanje ustavnopravnog osnova za prijedloge zakona o prestanku važenja zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH koje su uputili klubovi SNSD-a i SDS-a, ali nije podržala principe ovih zakonskih prijedloga, te će Predstavničkom domu biti ponovo upućen negativan izvještaj. Za ustavnopravni osnov glasalo je pet članova Komisije iz SNSD-a, SDS-a, DNS-a, HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, a protiv su bili četiri člana iz SDA i SDP-a. Protiv podrške principima zakona bili su SDA, SDP i dva HDZ-a uz obrazloženje da je ukidanje Suda i Tužilaštva BiH neprihvatljivo. Poslanik SNSD-a Lazar Prodanović istakao je da je postojanje ustavnopravnog osnova za ove zakone nesporno i da se primjedbe građana Republike Srpske pogotovo odnose na rad Tužilaštva BiH, ponovivši da nivou BiH osim Ustavnog suda, prema Dejtonskom sporazumu nema više nadležnosti za pravosuđe. On je naveo da će se u narednom periodu sigurno otvoriti rasprava o nizu institucija na nivou BiH, odnosno poboljšanju njihovog rada ili ukidanju, ukoliko nisu opravdali svoje postojanje. Prodanović je ocijenio da treba što prije okončati rad stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. Petar Kunić iz DNS-a istakao je da postoji ustavnopravni osnov za prijedloga zakona o ukidanju Suda i Tužilaštva BiH, uputivši tokom rasprave naročite kritike na način izbora sudija u Visokom sudskom i tužilačkog savjetu /VSTS/ BiH. "Procedura izbora sudija u VSTS-u je nedovršena, potreban je demokratski način izbora sudija, a ne od strane vladajućih stranaka", rekao je Kunić. Šefik Džaferović iz SDA istakao je da bi ukidanjem Suda i Tužilaštva bio urušen ustavnopravni poredak BiH, jer bi to, između ostalog, dovelo do suspenzije Krivičnog zakona BiH, prestanka procesuiranja ratnih zločina, nemogućnosti kontrole jednistvene primjene zakona u BiH i dovođenja u pitanje ozbiljnosti i integriteta izbornog procesa u BiH. Mate Franjičević iz HDZ-a BiH replicirao je na ove argumente navodeći da su one političke naravi. On je rekao da postoji ustavnopravni osnov za prijedloge ovih zakona, te da se stoga mora pronaći mogućnost da se raspravlja o njima. Franjičević je dodao da bi se složio sa ukidanjem Suda i Tužilaštva samo uz kvalitenu izmjneu Ustava BiH, ali da bi to na ovaj način "samo pogoršalo cijelu stvar". Božo Ljubić iz HDZ-a istakao je da je potrebna temeljita reforma Suda i Tužilaštva BiH, ali da nije za njihovo ukidanje, navodeći da je legitimno raspravljati o postojanju tih institucija. "Bio bih za njihovo ukidanje samo ako bi postojali drugi zakoni koji bi garantovali bolji pravosudni sistem", rekao je Ljubić, dodavši da koraka narijed u provasođu BiH očekuje od strukturalnog dijaloga BiH sa Evropskom unijom. Denis Bećirović iz SDP-a istakao je da dijalog o pravosudnom sistemu na BiH treba voditi, a da nisu prihvatljivi nikakvi jednostrani prijedlozi. On je potencirao pitanje osnivanja formiranja vrhovnog suda, navodeći da je to obaveza BiH na putu prema članstvu EU, na što je replicirao Petar Kunić, navodeći da Ustavni sud BiH već ima ima ulogu vrhovnog suda BiH, što je model preuzet iz američkog sistema.