Zbog krize smanjen otpad

Stanovnik RS godišnje proizvede nešto više od 260 kilograma otpada, što je gotovo duplo manje nego kada je riječ o državljanima članica EU.

Republika Srpska 13.12.2013 | 10:45 Stanovnik RS godišnje proizvede nešto više od 260 kilograma otpada, što je gotovo duplo manje nego kada je riječ o državljanima članica EU.Međutim, to što se u RS ne odlazi punih kesa do kontejnera ne znači da su stanovnici ekološki osviješćeni, već, prema riječima stručnjaka, baca se samo ono što više nikako ne može da se iskoristi. Naime, dok brojni žitelji bogatih država često bacaju, primjera radi, TV prijemnik i prije nego što bi to trebalo, te kupuju novi, ovdje se aparati koriste u domaćinstvima sve dok ne postanu potpuno neupotrebljivi. "U RS su prošle godine komunalna preduzeća prikupila oko 250.223 tone otpada, što je, po stanovniku, znatno manje od evropskog prosjeka. Neko bi pomislio da smo ekološki osviješteni, ali je, nažalost, suprotno. Kod nas se reciklira svega 0,3 odsto otpada, što je zanemariv procenat, za razliku od Evrope gdje se reciklira znatno više", naglašava Predrag Ilić, direktor Instituta za zaštitu, informatiku i ekologiju Banjaluka. Prema njegovim riječima, to što se u RS po stanovniku baca mnogo manje otpada nego u državama EU pokazuje i da se u RS kupuje manja količine robe, a ujedno se i duže koristi takva roba. "Dakle, ovdje se duže koriste kupljeni proizvodi. Možda bi ljudi zamijenili TV ili računar, ali nisu u prilici da to učine zbog ekonomske situacije", pojašnjava Ilić. Saša Latinović, predsjednik Ekološkog društva "Iskra života" Banjaluka, takođe smatra da to što se u RS odlaže manje otpada nego u bogatim državama oslikava ovdašnji nizak standard. "Nemamo mi toliko novca kao oni da bismo kupovali nove stvari. Nijemci i Šveđani polovan namještaj odbacuju i taj namještaj dolazi na naše tržište", ističe Latinović i ocjenjuje da to što se u RS baca manje otpada predstavlja dobru stranu nižeg standarda. Kako on dodaje, ekološkom osviješćenošću Banjalučana nije zadovoljan, ali pomaka ima. "Mlađe generacije o životnoj sredini sada vode više računa nego što je to bilo ranije. Ipak, još se može vidjeti dijete kako na ulicu baci kesu od smokija, a za to su, po mom mišljenju, najviše krivi roditelji", kaže Latinović. Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, kaže da su porodični budžeti na niskom nivou, te da se zbog toga maksimalno štedljivo troši, a samim tim se stvara i manje otpada. "To je dobra definicija situacije u kojoj živimo. Nažalost, loša ekonomska situacija prouzrokovala je da ima manje otpada. Prisetimo se, 2008. godine dobar deo porodica uzeo je kredit, a sada je situacija takva da se štedi, što utiče i na smanjenje količine otpada. Kada bismo uporedili prosečna primanja s Evropom, bilo bi jasno gde se mi sada nalazimo", pojašnjava Pavlović. Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS kažu da podaci koji ukazuju na trend smanjenja količine otpada po glavi stanovnika mogu da imaju višestruki značaj za očuvanje i zaštitu životne sredine. "Važno je naglasiti da je veoma značajno, a i da je trend, da se otpad sve više iskorištava i u druge svrhe, pri čemu se dobijaju sirovine za proizvodnju istog ili drugog proizvoda", ističu iz resornog ministarstva.