Krediti MMF-a ne donose boljitak BiH

Da bi izašla iz krize, BiH treba da traži alternativne načine štednje, a ne da se zaklinje u MMF, niti da očekuje boljitak od članstva u EU, ocijenio je u intervjuu za RSE aktivista, publicista i filozof iz Zagreba Srećko Horvat, koji posljednjih nekoliko sedmica boravi u Sarajevu.

Republika Srpska 10.12.2013 | 22:50 Da bi izašla iz krize, BiH treba da traži alternativne načine štednje, a ne da se zaklinje u MMF, niti da očekuje boljitak od članstva u EU, ocijenio je u intervjuu za RSE aktivista, publicista i filozof iz Zagreba Srećko Horvat, koji posljednjih nekoliko sedmica boravi u Sarajevu. On je proteklih dana sa ovdašnjim građanima razgovarao o temi „Šta Evropa želi“, što je ujedno i naslov knjige koju je napisao zajedno sa čuvenim slovenačkim filozofom Slavojom Žižekom. Osvrćući se najpre na prvih pet mjeseci punopravnog članstva Hrvatske u EU, Horvat kaže da se stvari u ekonomiji nisu promijenile na bolje, a nešto je, objašnjava, postalo i gore. „Nezaposlenost mladih u Hrvatskoj, 52 posto, čime se opako približavamo Grčkoj koja ima 60 posto, ili Španiji koja ima 56 posto. Trenutno se mijenja Zakon o radu, koji će donijeti još veću fleksibilizaciju tržišta rada i deregulaciju, što, da se ne izražavam samo u nekim terminima, konkretno znači da ćete doći na radnu sedmicu koji će trajati ili 56 sati ili 60 sati, da će se trudnice moći otpuštati, da već sada 90 posto novosklopljenih ugovora o radu su na određeno vrijeme, odnosno ljudi su potpuno fleksibilni. Mislim da su to sve stvari koje nosi i ulazak u Evropsku uniju. U Bosni i Hercegovini redovno vas zadnjih nekoliko mjeseci obilazi Međunarodni monetarni fond. Ono što oni traže je veoma slično onome što se sada već događa u Hrvatskoj, a to znači još veće kresanje javnog sektora, to znači daljnje privatizacije, a vidjeli smo kamo su nas privatizacije '90-tih dovele, da mala šačica ljudi ima u rukama golemo vlasništvo. To je neisplaćivanje penzija što je sada problem u Bosni i Hercegovini, to je zapravo nerješavanje problema koji postoje u društvu.“ Da bi izašla iz krize, BiH treba da traži alternativne načine štednje, a ne da se zaklinje u MMF, dodaje Horvat. „Naravno, ono što bih ja rekao sa svoje pozicije jest da prihvatanje zajmova MMF-a, daljnje privatizacije, daljnje mjere štednje, sigurno neće, kao što vas uvjeravaju, donijeti ozdravljenje ovog društva ili ekonomski boljitak. Dovoljno je pogledati u Grčku čiji spoljni dug iznosio 130 posto BDP-a prije zadnjeg 'paketa spasa' – tako to oni zovu – a sada je 170 posto. Nezaposlenost mladih je bila 50 posto, sada je 60 posto. Dakle, upravo te mjere, za koje sada uvjeravaju Bosnu i Hercegovinu da ih treba uzeti, još više srozavaju ovo društvo.“ BiH je potpuno deindustrijalizovana i u BiH imate sve trendove koji se odvijaju i u drugim postsocijalističkim državama. Međutim, ono što je lošije - jeste da ovde još uvijek ne postoji neka javnost koja bi se protivila takvim trendovima ne bi li došlo do promjena u ovom očajnom društvu na ekonomskom dnu, zaključuje Srećko Horvat.