BiH ima najsporiji rast u regionu

Šest zemalja jugoistočne Evrope, uključujući BiH, u prvoj polovini 2013.

Republika Srpska 10.12.2013 | 08:14 Šest zemalja jugoistočne Evrope, uključujući BiH, u prvoj polovini 2013. izašlo je iz recesije, kao rezultat povećanja izvoza, navodi najnoviji izvještaj Svjetske banke. U redovnom ekonomskom izvještaju za jugoistočnu Evropu (SEE RER) navodi se da je prosječni rast realnog dohotka šest zemalja (BiH, Albanija, Srbija, Makedonija, Crna Gora i Kosovo) ponovo porastao sa negativnih 0,7 odsto iz 2012, na 1,8 odsto u prvoj polovini 2013, podržan pojavom oporavka u evrozoni. Pored toga, kako ukazuju, povoljne vremenske prilike rezultirale su značajnim doprinosom poljoprivredne proizvodnje ekonomskom rastu i pomogle slabljenju inflatornih pritisaka. "Industrija, posebno izvoz proizvoda i energije, vodili su oporavak", izjavila je Galina Andranova Vinćelete, vodeći ekonomista i koautor izvještaja SEE RER. Uz smanjenu potražnju, neizvjesne izglede za izvoz i značajne spoljne rizike, kratkoročni izgledi za rast u šest zemalja, prema izvještaju, ostaju krhki. Nakon ponovnog rasta regionalne ekonomije u prvoj polovini 2013, očekuje se da ekonomski rast na kraju godine bude 1,8 odsto. Kako se ukazuje, BiH ostaje ekonomija s najsporijim rastom u regionu (0,8 odsto), a Kosovo s najbržim (tri odsto). Izvještaj, koji je cijeloj regiji predstavljen video-linkom iz Tirane, ukazuje i na negativne strane. Ističe se da domaća potražnja ostaje slaba u cijeloj regiji, što je odraz velike nezaposlenosti, slabog rasta prihoda i kredita za domaćinstva i teške investicione klime. Pored ovih kratkoročnih faktora, usporavanje rasta produktivnosti i povećanje jediničnih troškova rada imali su negativan uticaj na ekonomski rast, smanjujući konkurentnost i potražnju za radnom snagom. Abebe Adugna, vodeći ekonomista i koautor izvještaja, objašnjava da se u prvoj polovini 2013. nezaposlenost u regiji, koja u prosjeku iznosi oko 24 odsto, počela smanjivati sa svojih najviših nivoa. Dok je zaposlenost porasla u Albaniji, Crnoj Gori i Makedoniji, ostala je slaba u Srbiji i BiH. "Ali čak i tamo gdje se zaposlenost značajnije oporavila nakon 2010, nisu svi imali koristi od toga, a većina zaposlenosti se koncentrisala na usluge. U industriji se i u 2013. i dalje smanjivao broj radnih mjesta u cijeloj regiji. Kratkoročni ekonomski rast još neće biti dovoljno jak da bi se ostvarilo značajnije povećanje zaposlenosti", ocijenio je Adugna. Izvještaj pokazuje da je došlo do smanjenja bilansa tekućeg računa, s obzirom na to da je izvoz jačao, a uvoz smanjivao. Postepen oporavak evrozone pomogao je da kombinovani (ponderisani prosjek) izvoza robe iz regije poraste za skoro 13 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dajući snažan pozitivan doprinos sveukupnom ekonomskom rastu. U svim zemljama došlo je do rasta izvoza, naročito u Srbiji, zbog povećanja izvoznih kapaciteta, kao rezultat direktnih stranih investicija, ali održivost takvog velikog rasta izvoza je neizvjesna u svjetlu smanjenja izvozne baze regije i pitanja konkurentnosti. A i doznake su sveukupno pokazale otpornost, iako je kriza u Grčkoj počela uzimati danak, naročito u Albaniji. Prema analizi Svjetske banke, strane matične banke smanjile su izloženost u regiji i to, u kombinaciji s porastom nenaplativih zajmova i slabim rastom kredita ukazuje na potrebu za snažnim reformama u cilju smanjenja nenaplativih zajmova i ostalih slabosti. U takvom okruženju, uprkos značajnoj likvidnosti i relativno niskim kamatama, banke i dalje nerado daju nove zajmove. Kao rezultat toga, kako primjećuju, u većini zemalja u regionu došlo je do usporavanja rasta kredita. Stope ekonomskog rasta 2012 2013*2014* Albanija 1,6 1,3 2,1 BiH -1,1 0,8 2,0 Kosovo 2,7 3,0 4,0 Makedonija -0,4 2,5 3,0 Crna Gora -2,5 1,8 2,5 Srbija -1,7 2,0 1,0 Regija- 0,7 1,8 1,8 *projekcije Svjetske banke