Daleko od uvođenja viza

Ako odluku Savjeta ministara pravde i unutrašnjih poslova EU o mogućnosti privremenog vraćanja viza vlasti zemalja zapadnog Balkana shvate ozbiljno i odgovorno, bezvizni režim ostaće na snazi, smatraju i domaći i evropski političari i stručnjaci.

Republika Srpska 07.12.2013 | 11:01 Ako odluku Savjeta ministara pravde i unutrašnjih poslova EU o mogućnosti privremenog vraćanja viza vlasti zemalja zapadnog Balkana shvate ozbiljno i odgovorno, bezvizni režim ostaće na snazi, smatraju i domaći i evropski političari i stručnjaci. Podsjećamo, odluka koju je prvo izglasao Evropski parlament donesena je zbog velikog broja azilanata sa zapadnog Balkana, ali se ne odnosi samo na naš region, već na sve zemlje koje imaju bezvizni režim. Tanja Fajon, izvjestilac Evropskog parlamenta za viznu liberalizaciju, naglasila je da ova odluka ne predstavlja uvod u ponovno zatvaranje granica za države zapadnog Balkana. "Štaviše, ja se iskreno nadam da ovaj mehanizam nikada neće biti aktiviran, posebno ne za zemlje zapadnog Balkana. Uprkos i dalje visokom broju tražilaca azila ponovno uvođenje viza bio bi jako loš signal i imalo bi dugoročne političke posljedice", istakla je ona, još jednom apelujući na vlasti u BiH da nastave sa ispunjavanjem svih obaveza koje nalaže bezvizni režim. Dodala je da je jednako važno da domaće vlasti doprinesu popravljanju statusa romske populacije u BiH, a da zemlje EU teže ka zajedničkoj politici azila i skraćenju procedura za tražioce azila. Doris Pak, izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH, istakla je da je odluka samo mogućnost upotrebe mehanizma koji se koristi veoma rijetko. "Ne vjerujem da se radi o prijetnji, već o signalu upozorenja za sve one koji bi željeli zloupotrijebiti bezvizni režim. Ja mogu sa tim da živim da takva vrsta prijetnje postoji, ali ne bih je smatrala toliko opasnom koliko to vaši mediji predstavljaju", navela je Pakova. Pozvala je vlasti BiH na odgovorno ponašanje i saradnju sa evropskim zemljama. "Ako vaši mediji ovo što se desilo građanima objasne na pravi način, sigurna sam da neće postojati nikakva opasnost za bezvizni režim", navela je ona. Jelko Kacin, poslanik u Evropskom parlamentu i izvjestilac za Srbiju, rekao je da nema potrebe plašiti javnost u BiH i regionu zbog ove odluke. "To je mehanizam koji traži punu odgovornost država članica EU, zahtjeva aktivno angažovanje Evropske komisije, ali daje mogućnost državi na koju se eventualna suspenzija odnosi da reaguje i da djelima spriječi da do uvođenja mehanizma i dođe. To je jasna poruka za vaše političko rukovodstvo da se sa državom i građanima ne smiju igrati i da moraju biti apsolutno odgovorni i posvećeni", dodao je Kacin. Rekao je da su političari u BiH odgovorni što je BiH bezvizni režim dobila godinu dana kasnije od Srbije i Makedonije, dodavši da je to opomena za ubuduće. Bakir Dautbašić, sekretar Ministarstva bezbjednosti BiH i šef Monitoring tima za viznu liberalizaciju, tvrdi da nema "apsolutno nijednog razloga za zabrinutost". "Ministarstvo sigurnosti ispunjava sve svoje obaveze u vezi sa bezviznim režimom, a još jedan pozitivan pomak je i potpisivanje Protokola sa zemljama Beneluksa. I posljednji izvještaj EK u tom smislu ovu oblast ocjenjuje pozitivno", kaže Dautbašić. Smatra da je osnovni razlog zbog čega je uopšte usvojena suspenziona klauzula taj što je EU ušla u fazu pregovora o viznim olakšicama sa Ukrajinom i Rusijom, "kao velikim državama". I Lazar Prodanović, poslanik SNSD-a u parlamentu BiH, smatra da BiH nije direktno ugrožena. "Poznato mi je da je BiH u boljoj poziciji od drugih zemalja. Ministarstvo bezbjednosti ozbiljno pristupa tom pitanju i napravili smo pozitivne pomake koji ne dovode u pitanje viznu liberalizaciju", ističe Prodanović. Mati Franjičeviću, funkcioneru HDZ BiH i poslaniku ove stranke u parlamentu BiH, optimizam ulijevaju tvrdnje Ministarstva bezbjednosti BiH. "Nadam se da su zaista u pravu. Novo uvođenje viza, s psihološke naravi, značilo bi osjećaj besperspektive i traumatiziranosti, koji već postoji kod bh. građana zato što puzajući idemo ka nekim ciljevima", kaže on. Mirza Kušljugić, član Predsjedništva SDP-a, jedan je od rijetkih koji nije očekivao ovakav razvoj događaja. Kušljugić kaže da do sada, ipak, nije bilo upozorenja da i BiH ima nekontrolisani odliv azilanata u zemlje EU. "Upozorenja jesu bila za zemlje zapadnog Balkana, ali prevashodno za naše istočne susjede i određene grupe građana. Nisam ovo očekivao, jer smo iz Ministarstva sigurnosti dobijali informacije da se broj azilanata drži pod kontrolom", kaže Kušljugić. Odluka bi trebalo da stupi na snagu za 20 dana, objavljivanjem u "Službenom listu EU". Procedura za uvođenje viza Zemlje članice EU nemaju pravo same da donesu odluku o ponovnom uvođenju viza, već to može učiniti samo Evropska komisija uz saradnju sa Evropskim parlamentom i Savjetom EU. Ukoliko želi uvesti vize, zemlja članica prvo mora dokazati da su ispunjeni uslovi, odnosno da je tokom precizno određenog perioda došlo do povećanja broja podnosilaca azila od 50 odsto. Komisija u obzir uzima i "ukupnu migratornu situaciju u EU" prije donošenja odluke. Odluka je privremena, na period od šest mjeseci, koji naknadno može biti produžen za još devet mjeseci. Zemlja iz koje lažni azilanti dolaze takođe je pozvana da pruži dokaze da čini sve u svojoj moći da preduprijedi pojavu lažnih azilanata.