Osobe sa invaliditetom u teškom položaju

Zbog loše cjelokupne političko-ekonomske situacije, opšte nezaposlenosti i kršenja ljudskih prava, lica sa invaliditetom se nalaze u teškoj situaciji tako da je potrebno što prije početi sa izmjenama i dopunama postojećeg zakona da bi se prilagodili UN konvenciji o pravima ovih osoba, 02.12.2013 | 18:49

Zbog loše cjelokupne političko-ekonomske situacije, opšte nezaposlenosti i kršenja ljudskih prava, lica sa invaliditetom se nalaze u teškoj situaciji tako da je potrebno što prije početi sa izmjenama i dopunama postojećeg zakona da bi se prilagodili UN konvenciji o pravima ovih osoba, poručeno je sa današnje pres konferencije koju je, povodom 3. decembra, Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, održala Koalicija “Kolosi BN” u Bijeljini. Predsjednik bijeljinskog Odbora ratnih vojnih invalida Radan Ostojić, istakao je da ratni vojni invalidi čine skoro 80 % ukupne populacije i da su povrede koje su prouzrokovane, i na osnovu koje su stekli status RVI, nastale u odbrambeno-otadžbinskom ratu za stvaranje Republike Srpske. Ostojić je rekao da na teritoriji Republike Srpske trenutno ima, prema njegovim informacijama, oko 40 000 ratnih vojnih invalida dok na teritoriji Bijeljine ima više od 2000. Zadnjih godina primjećena je tendencija stalnog rasta jer ljudi iz ruralnih sredina sve više dolaze u Bijeljinu tragajući za boljim uslovima i boljim životom, dodao je Ostojić. “Sam položaj ratnih vojnih invalida, kao što znate, nije zadovoljavajući. Postoji niz neriješenih problema koje država nije uspjela da riješi od završetka rata. Prvenstveno bih tu naveo pitanje egzistencije, znači pitanje samih primanja koja se ogledaju kroz ličnu unvalidninu dalje,problem zapošljavanja i treći problem – rješavanje stambenog pitanja”, rekao je Ostojić. Ostojić je podsjetio da nisu riješana stambena pitanja ratnih vojnih invalida od prve do četvrte kategorije koje se pokušava urediti kroz program potpunog stambenog zbrinjavanja porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida “Sama ta činjenica govori dovoljno, imajući u vidu da je od završetka rata prošlo 20 godina i da nismo uspjeli riješiti sva stambena pitanja ove populacije, znači samih invalida od prve do četvrte kategorije. Postavlja se pitanje kada će drugi doći na red? Vjerovatno neće doći nikada”, smatra Ostojić I dodaje: “Što se tiče same visine primanja, same invalidnine, poznata je činjenica da još od 2008. godine nije bilo nekih značajnijih pomaka po ovom pitanju. Već je prošlo pet godina. U ovih pet godina osnovica za obračun invalidnina je povećana negdje, čini mi se 3% početkom ove godine. Same izjave predstavnika Vlade, državne vlasti govori da će ukupno povećanje, ukupno izdvajanje za boračko-invalidsku zaštitu u toku ove godine biti negdje oko 5 %. To znači da će na osnovicu,trenutno je negdje oko 515 KM,doći do povećanja od nekih 25 % a kada se to opet preračuna na invalidnine, neka značajnija povećanja ne mogu očekivati invalidi druge, treće, pa čak ni prve kategorije. A onima koji su ispod pete kategorije, nema ni govora o nekim povećanjima”. Najveći problem je zapošljavanje, smatra Ostojić dodajući da time invalidi obezbjeđuju ne samo egzistenciju sebi i svojim porodicama, već se na taj način uključuju i u društvo. Ostojić podsjeća, iako postoji Zakon o zapošljavanju invalida, što je jedan od značajnijih koraka u rješavanju ovih problema, da je sama njegova implementacija spora i da se tromo odvija. “Mi, ovdje u Bijeljini, uspjeli smo da osnujemo jedno preduzeće i u saradnji sa lokalnom zajednicom i sa državnim strukturama, te Fondom u Prijedoru uspijevamo da održavamo to preduzeće. Imamo uspješan menadžment koji vodi to preduzeće i tu je zaposleno u stalni radni odnos tridesetak ratnih vojnih invalida, a u toku godine zapošljava se i oko pedesetak invalida”, ističe Ostojić i dodaje: “Što se tiče onih koji nemaju posla, ja sam pravio neko poređenje uzimajući invalida pete ili četvrte kategorije koji trenutno ima invalidninu 250 ili 300 KM, možda nešto više. Sama ta visina nije dovoljna ni za podmirenje njegovih osnovnih životnih potreba, nije dovoljna ni za kupovinu lijekova, a pogotovo je nedovoljna za potrebe članova njegovog porodičnog domaćinstva, za školovanje i izdržavanje djece. Sve to govori u kakvom položaju se nalaze ratni vojni invalidi”. Šta je uzrok tome, pita Ostojić i odgovara: “Sigurno teška ukupna ekonomsko-socijalna situacija u državi, koju mi niti smo nadležni, niti možemo da rješavamo. To je pitanje kojim treba da se bave ljudi koji vode ovu državu i koji su poslije završetka rata i nakon što su ratni vojni invalidi stvorili državu, uzeli u ruke da se bave tim poslom. Zato tražimo da rade na poboljšanju uslova i položaja ne samo ratnih vojnih invalida nego ukupnog stanovništva Republike Srpske. Sigurno trebaju daleko više da povedu računa o opštem javnom i društvenom interesu, nego o svojim ličnim interesima koji su im i dalje u prioritetu uzimajući u vidu uslove u kojima žive, lična primanja koja imaju i uslove u kojima žive njihove porodice”, zaključio je Ostojić. Potpredsjednica Kolacije “Kolosi BN” i predsjednica Udruženje žena oboljelih od raka dojke “Gea” Gordana Stupar rekla je da je broj žena oboljelih od ove opake bolesti u porastu. “Kada kažem u velikom broju mislim i na to da su starosne granice pomjerene znači da obolijevaju mlade osobe, a sve češće su to i djeca”, ističe Stupar. Ona podsjeća da je Udruženje, zajedno sa partnerima u bolnici i Domu zdravlja, učinilo sve što je moglo da pruži pomoć i podršku ovim ženama, ali da to nije dovoljno. “Zagovaramo Zakon o pravima žena oboljelih od karcinoma dojke, a to podrazumijeva da te žene imaju jedan vid nadoknade. Kako će se ona zvati, tjelesno oštećenje ili ne, nije bitno, samo želimo da uđe ova naša procedura invalidnosti kroz zakon. Narodna skupština Republike Srpske je usvojila zakon o invalidnosti osoba, pa se sada pitamo da li mi imamo instituciju koja je mjerodavna da ovim osobama, ovim ženama odredi taj procenat”,pita Stupar. U Bijeljini postoji Komisija, ali je ona nedovoljna da bi se zaštitila prava žena oboljelih od karcinoma dojke. “U pravilniku koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila piše: Radikalno odstranjena dojka je 40 % invalidnosti, a parcijalno urađena je 30%. Prema tome, ove žene su, tako da kažem, ispod svakog dostojanstva čovjeka, nijedna ne radi, i onaj mali broj žena koje rade pretpostavljam da njihovi poslodavci ne vode računa o njima. To je ipak izloženost računarima ili one koje rade u administraciji to je znači pribor i olovka, zavisi samo koja je strana dojke u pitanju, znači ta ruka može i da otekne”, objašnjava Stupar i dodaje da se zato intenzivno radi sa cijelom Koalicijom da ove žene imaju sva prava, da Zakon uđe u skupštinsku proceduru i da, konačno, zaživi. “ Predsjedavajući Koalicije “Kolosi BN” Boris Cvjetković podsjetio je da Kaolacija okuplja četrnaest organizacija osoba sa invaliditetom sa područja grada Bijeljine, te jednu organizaciju iz Lopara, tako da ova kolacija dobija regionalni značaj u društvu. Cvjetković je takođe naglasio da se Koalicija zalaže za primjenu konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom koja je ratifikovala Skupština BiH i sve ostale skupštine – Skupštine RS, FBiH i kantona. “Mi želimo sistematsko uključenje osoba sa invaliditetom u sve segmente ovog društva. Želimo da uz pomoć lokalnog plana akcije uključimo pitanja osoba sa invaliditetom u plan strategije grada Bijeljine do 2020. godine. Mi, lica sa inavliditetom, vidimo kao ravnopravne članove ovoga društva”, istakao je Cvjetković. S obzirom na to da je zadužen za sport, Cvjetković je podsjetio da na području grada Bijeljine postoje tri kluba koji se bave osobama sa inavliditetom. To su Klub košarkaša u kolicima Bijeljina, Odbojkaški klub invalida “Semberija” i Streljački klub RVI “Orao”. “Ovaj treći klub je trenutno najmlađi, ali bilježi i najbolje rezultate. Ove godine Steljački klub RVI “Orao” ekipno su prvaci Lige i KUP-a RS s tim da imaju strijelca koji je rekorder Republike Srpske tako da je to jedan enorman rezulatat s obzirom na to da je ovo najmlađi od ovih sportskih klubova invalida”, istakao je Cvjetković. On je dodao da su odbojkaši osvojili treće mjesto na kraju prošlogodišnjeg takmičenja,a košarkaši peto mjesto . “Želio bih još da napomenem da streljački klub “Orao” nije uključen u finansiranje iz budžeta grada”, dodao je Cvjetković. BN TV