Otpor evropskim standardima

Pravosudne institucije BiH pružaju otpor usvajanju evropskih standarda, upozorila je Republika Srpska u Desetom izvještaju Savjetu bezbjednosti UN.

Republika Srpska 14.11.2013 | 10:21 Pravosudne institucije BiH pružaju otpor usvajanju evropskih standarda, upozorila je Republika Srpska u Desetom izvještaju Savjetu bezbjednosti UN. "Uprkos potrebi za reformom pravosudnih institucija BiH, kako bi se postigli evropski standardi, ove institucije pružale su odlučan otpor neophodnim promjenama. Sud BiH čak pruža otpor usaglašavanju stavova sa presudom Evropskog suda za ljudska prava, koja je odredila da praksa izricanja kazni predstavlja kršenje člana sedam Evropske konvencije o ljudskim pravima", navedeno je u dijelu izvještaja koji se odnosi na stanje u pravosuđu BiH. Podsjeća se da je Evropski sud za ljudska prava u odluci od 18. jula u predmetu "Maktouf i Damjanović protiv BiH" odlučio da je Sud BiH prekršio zabranu propisanu u članu sedam Evropske konvencije protiv retroaktivne primjene kazne veće od one koju predviđa zakon koji je na snazi u vrijeme kada je krivično djelo počinjeno. "Zahtjevi presude u predmetu 'Maktouf' za Sud BiH su jasni. U svakoj presudi u kojoj je Sud BiH primijenio odredbe o kažnjavanju zakona BiH iz 2003. godine /kao što je učinio u skoro svim svojim odlukama do današnjeg dana/ Sud je prekršio član sedam ako bi primjena zakona SFRJ iz 1976. godine rezultirala u blažoj kazni", pojašnjava se u izvještaju. Srpska upozorava da takvi predmeti moraju biti ponovo otvoreni i kazne ponovo određene prema zakonu SFRJ iz 1976. godine. "Sud BiH mora primijeniti princip Maktouf u svim budućim predmetima", istaknuto je u izvještaju. Takođe, sistem imenovanja sudija i tužilaca BiH protivan je evropskim standardima, ali je Visoki sudski i tužilački savjet /VSTS/ BiH jasan u tome da će se boriti protiv svake reforme koja ograničava njegova sveobuhvatna ovlašćenja. "Režim imenovanja i disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca u BiH, koji je nametnut početkom 2002. godine od visokog predstavnika, zahtijeva sveobuhvatne reforme kako bi BiH dostigla međunarodne i standarde EU", smatra Srpska. U dokumentu se podsjeća da su 31. oktobra prošle godine funkcioneri dvije najveće stranke u BiH, SNSD-a i SDP-a, postigle odlučujući dogovor o reformama određenog broja institucija, uključujući i VSTS. "Ovaj dogovor, koji su kasnije podržale gotovo sve veće bošnjačke, srpske i hrvatske stranke u Savjetu ministara BiH, predviđa prijeko potrebnu reformu sistema imenovanja tužilaca u BiH", napominje se u dokumentu. Međutim, uprkos potpunoj usklađenosti predložene reforme Savjeta ministara BiH sa evropskim stanardima, ona je prvobitno naišla na veoma oštar prijem kod VSTS-a, koji je reformu napao u pismima prema EU i drugim institucijama. "Nedavno, 26. septembra, VSTS je objavio izjavu koja odbacuje 'političke prijedloge... koji zagovaraju smanjenje nadležnosti VSTS-a BiH'. Vlada Srpske posvećena je važnim reformama zasnovanim na demokratskom procesu kroz međupartijski dogovor i strukturalni dijalog EU. Imperativ je da VSTS prepozna i poštuje takav proces", ističe se u izvještaju. Republika Srpska naglašava da Tužilaštvo BiH, takođe, krši evropske standarde kroz zloupotrebu ovlašćenja i propust da procesuira mnoge od najgorih ratnih zločina počinjenih nad Srbima. Kao primjer za to navode se slučajevi opstrukcija ekshumacije srpskih žrtava iz masovne grobnice u Sarajevu, te istrage u predmetu "Šemsudin Mehmedović". "Ove godine, timovi su započeli iskopavanja u sarajevskoj gradskoj deponiji u naporima da pronađu potencijalne masovne grobnice građana Sarajeva. Ipak, nakon što su tokom ranih iskopavanja pronađeni ljudski ostaci i potvrđeno postojanje masovne grobnice, Tužilaštvo BiH odbilo je da plati ugovaračima za obavljeni posao, fokusirajući se tako na suspenziju procesa ekshumacije", podsjeća Srpska Savjet bezbjednosti UN. Kada je riječ o slučaju "Mehmedović", Republika Srpska napominje da je, nakon hapšenja ovog poslanika SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH zbog ratnih zločina nad srpskim civilima, njegovo puštanje naredilo Tužilaštvo BiH. "Hapšenje je izvršeno u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku i bilo je zasnovano, u jednom dijelu, na odredbi koja omogućava hapšenje kada postoji bojazan da će osumnjičeni opstruisati istragu uticanjem na svjedoke. Sipa je podnijela krivičnu prijavu zbog opstrukcije pravosudnih institucija, u skladu sa dokazima o prijetnjama svjedocima u predmetu i službenicima Sipe. Ipak, ubrzo nakon hapšenja Mehmedovića, Tužilaštvo BiH je naredilo njegovo puštanje. Takođe je odbilo rutinski zahtjev Sipe za pretragom određenih lokacija u vezi sa predmetom - potez za koji Sipa tvrdi da je bez presedana u istoriji njenih istraga ratnih zločina", navodi se u Izvještaju. Srpska u Desetom izvještaju Savjetu bezbjednosti UN naglašava i da među pravosudnim institucijama BiH postoji i uznemirujući manjak transparentnosti, te da te institucije moraju da sarađuju u procesu reformi, ako pravosudni sistem BiH želi da dostigne evropske standarde.