Nema novca za narodne kuhinje

Vrtoglavo raste broj bh.

Republika Srpska 13.11.2013 | 09:00 Vrtoglavo raste broj bh. građana koji sebi ne uspijevaju da priušte hranu pa po obrok dolaze u javne kuhinje ili čekaju da im volonteri donesu paket sa prehrambenim namirnicama. Istovremeno, nevladin sektor muku muči sa nestašicom novca, zbog čega je nemoguće pomoći svima kojima je potreban besplatan obrok. To su nam ispričali u bh. humanitarnim organizacijama, gdje kažu da su se i donatori umorili, te napuštaju našu zemlju u potrazi za novim žarištima u svijetu. "Moramo priznati da na strane donatore, koji su tu bili u ratnom i poratnom periodu, više ne možemo da računamo", kaže Đoko Mihajlović, generalni sekretar Crvenog krsta RS, te dodaje da nema novca kako bi obrok bio obezbijeđen svima koji hranu sebi ne mogu da priušte. On naglašava da i te kako raste potreba za besplatnim obrocima, ali uporedo s tim, prema njegovim riječima, ne raste i broj dobrotvora. "Što se tiče domaćih dobrotvora, skoro da ih nema. Svijest kod ljudi koji su materijalno napredovali je na jako niskom nivou", upozorava Mihajlović. Žali se i Alen Kajtaz, direktor Crvenog križa grada Mostara, da već dva puna mjeseca presipaju iz "šupljeg u prazno", pošto su zadnju tranšu novca dobili za avgust. Imaju, kaže on, javnu kuhinju sa više od 400 korisnika, a broj onih kojima pomoć u hrani treba konstantno raste. "Pokriveno je samo 55 odsto naših potreba za novcem, i to neredovno, što pokazuje sa kojim problemima se susrećemo. Mi u toku godine možemo da normalno radimo nekih osam mjeseci, a preostala četiri mjeseca svodi se na snalaženje", naglašava Kajtaz. Što se donatora tiče, on ističe da oni traže nova žarišta, a BiH je dosad trebalo da stane na svoje noge. Prioriteti su, podsjeća on, u proteklom periodu bila druga područja, poput Kosova i Sirije, a sada su to Filipini, gdje se nedavno dogodila katastrofa. "Imamo već veliki problem da su se donatori umorili od nas i normalna bi situacija bila da koristimo sopstvene resurse da pomognemo ljudima kojima je to neophodno", naglašava Kajtaz. Ističe i Zoran Veselinović, sekretar Opštinskog odbora Crvenog krsta Prijedor, da je sve više porodica koje su u situaciji socijalne potrebe. "Mi sami primijetimo da je sve više onih koji prelaze naš prag, te kažu da nikada nisu mislili da će da dođu u Crveni krst! Sa druge strane, donatori na koje se moglo računati za veću pomoć i sami kažu da odlaze na druga mjesta, gdje su žarišta, poput područja gdje su se desile prirodne katastrofe", naglašava Veselinović. On podvlači da imaju više od 200 lica za koja znaju da su u teškoj situaciji i kojoj "pruže" ono što mogu. "Ali, da imamo novca, imali bismo ga gdje potrošiti, pošto je potreba veća", pojašnjava Veselinović. U kakvoj smo situaciji, najbolje svjedoči i podatak da i Program kućne njege "Caritasa" ostaje bez finansija, pošto, kako su prenijele agencije, njemačka vlada i tamošnji "Caritas" više neće moći finansirati ovaj projekat u BiH.