Istraživanje: UN pogriješile u prevodu!

Istraživanje rezidentnog ureda UN-a u BiH o budućnosti BIH, koje je podiglo veliku prašinu zbog projiciranja mogućnosti novih sukoba u BiH, urađeno je površno i neprofesionalno s obzirom na osjetljivost teme, a napravljene su i nedopustive greške, zaključuju politički analitičari.

Republika Srpska 09.11.2013 | 09:46 Istraživanje rezidentnog ureda UN-a u BiH o budućnosti BIH, koje je podiglo veliku prašinu zbog projiciranja mogućnosti novih sukoba u BiH, urađeno je površno i neprofesionalno s obzirom na osjetljivost teme, a napravljene su i nedopustive greške, zaključuju politički analitičari.Naime, kako je to "Nezavisnim" potvrđeno u samom uredu UN-a u BiH, na jedno od ključnih pitanja, koje određuje budućnost BiH u međunarodnim odnosima u odnosu na ispitanike iz određenih etničkih skupina, "napravljena je greška u prevodu"!? U tabeli 64 objavljenog istraživanja pitanje glasi "Koja od sljedećih zemalja i organizacija treba da ima presudan uticaj na budućnost BiH?". Prema odgovorima iz RS, čak 81,8 anketiranih građana izjasnilo se da su to SAD, 18 posto da je to Turska, a 11,3 posto da je to Rusija, odsnosno 6,2 posto ispitanika da je to Srbija. Međutim, na kraju se ispostavilo da to i nije tako, a da je ova temeljna međunarodna organizacija pogriješila u prevodu (!), iako je riječ o iznimno osjetljivoj materiji. "Prilikom prevoda na engleski jezik pitanja u istraživanju koje je radila 'Prism Research' je došlo do greške, jer ono glasi: Koje od navedenih država i organizacija imaju najveći uticaj na budućnost BiH?", pojašnjavaju iz UN-a svoju "grešku". Tanja Topić, politički analitičar iz Banjaluke, smatra da je sve urađeno neprofesionalno. "Mislim da je najgora stvar koja vam se u takvim osjetljivim i senzibilnim stvarima može desiti je da pogriješite u prevodu. Te stvari su vrlo neozbiljne, a posebno pokušaj njihovog interpretiranja kao mogućnosti novih sukoba u BiH", ističe Topićeva. Enver Kazaz, profesor i politički analitičar iz Sarajeva, pak, smatra da sve ankete ovog tipa služe u propagandne svrhe. "Njihov cilj je da se ojačaju pozicije pojedinih političkih subjekata, grupa, institucija i ideologija, a drugi oslabe", ističe Kazaz. Važno je, također, naglasio da je istraživanje provedeno na uzorku 1.500 ispitanika, anketiranih telefonom. Pojedina postavljena pitanja djeluju odviše sugestivno, poput: "Da li vjerujete da dalje pogoršanje situacije u BiH može dovesti do novog nasilja u BiH", ili pitanja: "Ukoliko se BiH, eventualno, raspadne, da li mislite da to može biti mirnim putem?". Upitani s kojim ciljem je urađeno ovakvo istraživanje, odgovaraju da je ono "u skladu s planiranjem novog petogodišnjeg ciklusa razvojne pomoći za BiH". "Agencije UN-a slična istraživanja provode kontinuirano širom svijeta. Više od 70 posto pitanja iz ove ankete se ponavlja u istraživanjima koje provodimo posljednjih 10 godina. UN nikada i niti na jednom mjestu nisu izrekle predviđanje ili tumačenje da bi moglo doći do novih sukoba", navode u UN-u.