Plate u BiH ispod prosjeka

Prosječne plate u BiH veće su nego u Makedoniji, Albaniji i Srbiji, ali zato bh.

Republika Srpska 24.10.2013 | 22:02 Prosječne plate u BiH veće su nego u Makedoniji, Albaniji i Srbiji, ali zato bh. radnici mogu da pozavide zaposlenima u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Sloveniji, gdje se, u poređenju sa našom državom, zarađuje znatno više novca. U BiH plata je teška 826 maraka, dok Makedonci svakog mjeseca dobiju "mršavih" 342 evra (667 KM). Prema podacima koje je juče objavila Anadolija, Albanci su, u prosjeku, prošlog mjeseca zaradili 380 evra (741 KM). Prosječna plata u Srbiji iznosi 44.770 dinara (753 marke). Region je, istina, već godinama na udaru krize, ali je zasigurno nekim radnicima lakše da je prebrode, a pogotovo se to odnosi na zaposlene u Sloveniji (plata 990 evra), te u Hrvatskoj, gdje se zarađuje oko 723 evra (1.410 KM). U leđa im gledaju Crnogorci, kojima na tekuće račune "liježe" 475 evra (926 KM). Iako bh. radnici nisu na dnu, već u sredini liste, oni nemaju mnogo razloga za zadovoljstvo, budući da je prosječna plata u cijeloj regiji 531 evro (1.035 KM), što je za 209 KM više nego što se ovdje zarađuje. Međutim, Gordana Bulić, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja potrošača BiH, smatra da spomenutu razliku od 209 maraka treba tumačiti sa rezervom, pošto je dosta administrativnih radnika u našoj zemlji, koji, kako ona pojašnjava, svojim primanjima popravljaju državni prosjek. "Prosjek u BiH je 'napuhan' visokim platama u administraciji. A, po tom istraživanju se vidi da smo jedna od najsiromašnijih zemalja u regionu. Treba imati na umu da su cijene proizvoda u ovim državama izjednačene, skoro na istom nivou, a primanja u BiH su daleko manja od regionalnog prosjeka. Samim tim od naših primanja možemo da kupimo manje artikala koji su nam potrebni za život", kaže Bulićeva. Predlaže da se povećanjem zaposlenosti ovoj problematici uđe u kraj, ali se ipak čini da nije optimistična. "Od ovog što zarađujemo nemoguće je štedjeti, pošto plate mogu biti za hranu. A političari, koji bi trebalo da poprave ambijent, bave se ličnim problemima i zaboravili su građane i stvaranje uslova za bolje napredovanje", kritikuje Bulićeva. Žali se i Dragana Vrabičić, predsjednik Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, koja kaže da su plate u ovom sektoru drastično niže od zvanično prosječnih. "Ti ljudi najčešće nemaju ni najnižu platu, onu od 370 maraka. O toplom obroku, prevozu, regresu ne treba ni govoriti. Da vam iskreno kažem, ja ne znam kako bilo ko ovdje sastavlja kraj sa krajem. Narod se dovijava na sve moguće načine. Primorani su radnici iz građevinskog sektora da mimo radnog vremena odrade nešto privatno kako bi prehranili porodice", upozorava Vrabičićeva. Ekonomisti podsjećaju da je za sindikalnu potrošačku korpu ovdje neophodno svakog mjeseca potrošiti blizu 1.800 KM, te se pitaju kako građani uopšte uspijevaju da nadomjeste minus u kućnim budžetima.