Kazne preblage

Iako stručnjaci tvrde da bi kažnjavanje nesavjesnih vozača, zajedno s prevencijom, smanjilo crni bilans na bh.

Republika Srpska 23.10.2013 | 09:30 Iako stručnjaci tvrde da bi kažnjavanje nesavjesnih vozača, zajedno s prevencijom, smanjilo crni bilans na bh. putevima, kazne za saobraćajne prekršaje u BiH najniže su u regionu. Da je nešto potrebno što prije učiniti, i te kako upozorava poražavajuća statistika, prema kojoj je na putevima u našoj državi od januara do septembra život izgubilo 230 osoba, a povrijeđeno je više od 7.200 vozača, saputnika, pješaka, biciklista i ostalih učesnika u saobraćaju. Dok saobraćajnicama teku potoci krvi, u BiH je kazna za nevezivanje pojasa "teška" 30 maraka, a za isti prekršaj u Hrvatskoj biste platili 500 kuna (126 KM). Ukoliko vas slučajno put odvede u Srbiju, obavezno se vežite, jer osim što na kocku stavljate život, rizikujete da vam bude naplaćeno 5.000 dinara (oko 84 marke), dok u Crnoj Gori kazna za ovaj prekršaj iznosi 40 do 100 evra (78 do 195 maraka). Naše zakonodavstvo relativno je tolerantno i za one koji voze pijani, jer je ovdje zaprijećena kazna od 30 maraka pa naviše, a vozači u Sloveniji koji su kombinovali alkohol i vožnju rizikuju da budu kažnjeni od 300 do čak 1.200 evra (585 do 2.340 maraka). I drugi prekršaji, poput korištenja mobilnog telefona za volanom ili vožnje djece na prednjem sjedištu, takođe se "paprenije" naplaćuju u državama u regionu, nego u BiH. Stručnjaci kažu da sigurno postoje vozači koji će reći da je logično što su nam kazne najblaže, s obzirom na nizak bh. standard, ali i ističu da niko nema pravo da nekog drugog ubije na putu. Pritom vlasnicima vozila poručuju - nemojte griješiti i niko vam neće zavirivati u novčanik. "Da, kod nas su kazne za prekršaje u saobraćaju najblaže u regionu, iako je sasvim sigurno da strah od kazne utiče na većinu vozača da poštuju saobraćajne propise", upozorava Milija Radović, direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS. Pritom naglašava da nije pravilno porediti visinu sankcija s lošim finansijskim stanjem vozača. "Taj argument ne stoji. Pa zemlje u regionu, poput Crne Gore i Srbije, sličnog su standarda, a tamo su kazne veće. Kada je BiH u pitanju, pri povećanju kazne treba biti selektivan. To znači da ih za najveće vidove prekršaja, poput prekoračenja brzine i vožnje pod dejstvom alkohola, treba drastično povećati", ocjenjuje Radović. I Jasmin Komić, predsjednik Savjeta za bezbjednost saobraćaja RS, podržava represivnu politiku, ali takvu da je prati i odgovarajuće stvaranje uslova za efikasnije odvijanje saobraćaja. "Pod tim se podrazumijevaju bolji uslovi na putu. Imate, na primjer, saobraćajne znakovi koje isto ograničenje pokazuju i za vožnju zimi i ljeti. Takođe, posebno je važna i kultura u saobraćaju, a ona dolazi zajedno s represivnim mjerama, odnosno novčanim kaznama, kaznenim bodovima, ponovnim polaganjem vozačkog ispita i slično", pojašnjava Komić. Inače, kazne za bh. vozače koji prekorače brzinu, ne vežu bezbjednosni pojas i slično trebalo bi da budu više nego dvostruko povećane, što je uređeno izmjenama i dopunama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH. Tim zakonskim rješenjem predviđene su i oštrije sankcije za one koji su za volanom iako su prethodno pili alkohol ili koristili drogu. I te kako je to opravdano, budući da podaci iz MUP-a RS pokazuju da je povećan broj nesreća i nezgoda koje su skrivili pijani vozači.