Holbruk mislio da je teško izgovoriti Republika Srpska

Ime manjeg entiteta u Bosni i Hercegovini, Republika Srpska, pogrešno je odabrano u vrijeme kada se bosanski rat približavao kraju, 1995.

Republika Srpska 04.10.2013 | 17:32 Ime manjeg entiteta u Bosni i Hercegovini, Republika Srpska, pogrešno je odabrano u vrijeme kada se bosanski rat približavao kraju, 1995. godine, izjavio je za AA Danijel Server, profesor upravljanja konfliktima i viši stručni saradnik Centra za transatlanske odnose pri Univerzitetu "John Hopkins". Komentarišući novoobjavljene dokumente CIA-e (oko 300 njih) o ratu u BiH, koji su javno prezentovani na simpoziju "Bosna, obavještajni podaci i Clintonovo predsjedništvo" u Litl Roku, Arkanzas, bivši ambasador SAD i specijalni izaslanik za Balkan Danijel Server je izjavio za AA da se dokumenti još trebaju analizirati i temeljito pročitati. No, na pitanje zašto se administracija tadašnjeg američkog predsjednika Bila Klintona u Dejtonu 1995. složila sa odabirom imena "Republika Srpska", što se još uvijek smatra nepoštenim, jer su na taj način počinitelji nagrađeni i žrtve prošlog rata u Bosni i Hercegovini uvrijeđene, posebno bosanski muslimani, Server je odgovorio da su zvaničnici SAD-a također imali sumnje o tome: "Na pitanje o 'Republici Srpskoj', Ričard Holbruk nagnuo se prema meni na proslavi desete godišnjice Dejtona (2005) koja se održavala na Američkom institutu za mir, i upitao da li je napravio grešku što je dozvolio da taj termin bude upotrijebljen za ime entiteta. Moj odgovor je bio 'da'. U vrijeme odluke (krajem 1995.) Holbruk se prevario misleći da je to ime teško za izgovoriti i da ga niko u međunarodnoj zajednici neće koristiti. Nije bio upravu", smatra Server. U međuvremenu, neki istoričari, diplomati i novinari su već tvrdili da deklasifikovani dokumenti obavještajne službe neće mnogo pomoći da se sazna više o ratu u BiH - da oni ne sadrže mnogo više od onoga što se već zna iz arhivskih dokumenata i najprodavanijih autobiografija. Godine 2004. predsjednik Klinton objavio je knjigu svojih memoara "Moj život" od 1.000 stranica u kojoj nedostaju neki obični odgovori na teška pitanja o Bosni. Dokumenti koje je CIA prikupila o Bosni sadrže postignuća Klintonove administracije u posredovanju Dejtonskog sporazuma i okončanju četverogodišnjeg sukoba na Balkanu. Dejtonski sporazum je važan za nas Na pitanje o Dejtonskom mirovnom sporazumu, postignutom u novembru 1995, i da Washington neće lahko odustati od ovog diplomatskog dostignuća u Bosni, Server kaže: "Taj sporazum je imao svoj značaj i Amerikanci ne bi željeli vidjeti kako se njegova postignuća negiraju." "Duže od jedne decenije analitičari upozoravaju da je Dejtonski mirovni sporazum dostigao svoj vrhunac i da više služi političarima nego običnim ljudima. Oni kažu da je dejtonski politički okvir obilježen mnogim nedostacima kojima su uslijedili selektivni izbori lokalnih političara u Bosni. Nedavno je visoki diplomata SAD-a Filip Riker, zamjenik pomoćnika državnog sekretara, na birou za evropske i euroazijske poslove izjavio da Dejtonski sporazum lokalni bosanski političari koriste kako bi sačuvali svoj 'status quo' i svoje ekonomske interese." "Tako, rečeno, oni (Amerikanci) su već odavno došli do zaključka da dejtonski ustav treba biti izmijenjen, ne samo da bi se udovoljilo pitanju 'Sejdić-Finci'. No, na Bosancima je da pokažu političku volju i formulu kako bi se odradilo ono što je potrebno", kazao je Server. U njegovom obraćanju na simpozijumu u kojem je jedan bivši predsjednik SAD-a po prvi put učestvovao u događaju deklasifikacije CIA dokumenata, Klinton je rekao da američka javnost nije zahtijevala vojnu intervenciju u Bosni prije skoro dvadeset godina. Klinton je rekao da Amerika treba biti ponosna na svoje posredovanje u sklapanju mira u Bosni 1995. godine. U utorak je CIA u saradnji sa "William J. Clinton" predsjedničkom bibliotekom u Litl Roku, u Arkanzasu, objavila nove deklasificirane dokumente o obavještajnim podacima i predsjedničkoj politici tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.