Srpska se neće odreći svojih prava

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da u Srpskoj nema separatizma i ugrožavanja mirnog razvoja demokratskih procesa, ali da ima uporne borbe za prava kojih se Republika Srpska neće odreći.

Republika Srpska 04.10.2013 | 16:19 Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da u Srpskoj nema separatizma i ugrožavanja mirnog razvoja demokratskih procesa, ali da ima uporne borbe za prava kojih se Republika Srpska neće odreći. Na otvaranju 10. Međunarodnog savjetovanja pravnika "Oktobarski pravnički dani", Dodik je rekao da će Republika Srpska ta prava dograđivati, jer nema nijedne autonomije koja je samu sebe ukinula. Predsjednik Srpske je naglasio da je u procesu prilagođavanja domaćeg pravnog sistema pravnoj stečevini EU potreban koncept koordinacije zasnovan na evropskoj praksi i da je Repubika Srpska pobijedila predstavnike međunarodne zajednice koji su tražili koncept subordinacije. Govoreći o provođenju odluke Evropskog suda za ljudska prava "Sejdić-Finci", Dodik je rekao da je Republika Srpska definitivno zaključila svoj odnos prema tom pitanju, te da Federacija BiH ne može da pronađe model rješenja. On je naglasio da se samo provođenjem slova Dejtonskog sporazuma mogao dati doprinos stabilizaciji mira i konstituisanju BiH, ali da je intervencionizam međunarodne zajednice u njoj doveo do pravnog nasilja. "I pored mnogih koji su se time bavili, mislim da nismo dovoljno izučili Dejtonski sporazum i da nismo odbranili sve njegove elemente sa stanovišta prava i pravne hijerarhije", rekao je Dodik, podsjetivši da su visoki predstavnici nametnuli više od 280 zakona, pripisujući to volji demokratskih institucija. Prema njegovim riječima, nema boljeg dokaza da je u BiH kršeno međunarodno pravo od priznanja bivšeg visokog predstavnika Pedija Ešdauna da je došao u BiH da razgradi Dejtonski sporazum, čime će pravna nauka jednog dana morati da se pozabavi. Predsjednik Dodik je rekao da je na taj način BiH udaljena od mogućeg funkcionisanja više nego što je mogla da funkcioniše da je Dejtonski sporazum implementiran u cjelosti. On je podsjetio da danas nijedan akt visokog predstavnika ne može da se objavi u Službenom glasniku Republike Srpske i samim tim ne postoji u pravnom poretku Republike Srpske. Dodik je ukazao i na stav Venecijanske komisije Savjeta Evrope iz 2005. godine da je Dejtonski sporazum okviran samo u opštim načelima, a da se potpisnici svih njegovih aneksa kao definitivnih ugovora, među kojima i Republika Srpska, smatraju subjektima međunarodnog prava. "Mora da se zna da visokog predstavnika nisu ustanovile Ujedinjene nacije, nego Aneks 10, koji su potpisale Srbija, Hrvatska, Republika Srpska, Federacija BiH i tadašnja imaginarna BiH koja nikoga nije predstavljala, jer nije postojala kao država, osim po kriterijumu međunarodnog priznanja", istakako je Dodik. On je ocijenio da se u BiH ne može uspostaviti pravna država, jer se ne uvažava pet potpisnica ovog sporazuma, nego Savjet za implementaciju mira sastavljen od amabasadora koji upravljaju mnogim sistemima u BiH. "Međunarodna zajednica je ušla i u neuspješnu reformu pravosuđa, dok je Ustavni sud pribavio ovlaštenja koja nema ni po Ustavu ni po Dejtonskom sporazumu i postao politički sud koji donosi političke odluke, što ne radi nijedan ustavni sud na svijetu", rekao je Dodik, naglasivši da pravnička praksa tome mora da se suprotstavi. On je dodao da su na taj način nametnuti i Sud i Tužilaštvo BiH, koji su retroaktivnom primjenom krivičnog zakonodavstva kršili pravo, što je potvrdio i Evropski sud za ljudska prava, a čije je postojanje Ustavni sud BiH ocijenio ustavnim, uprkos ustavnoj nenadležnosti BiH za tu oblast.