Na obilježavanju stogodišnjice samo poraženi iz 1918. godine

Institut za istoriju u Sarajevu koji nema nijednog stručnjaka za period od 1878.

Republika Srpska 24.09.2013 | 11:50 Institut za istoriju u Sarajevu koji nema nijednog stručnjaka za period od 1878. do 1918. godine, teško može biti glavni organizator ozbiljne naučne konferencije svjetskog nivoa kao što je obilježavanje stogodišnjice Sarajevskog atentata, izjavio je istoričar Slobodan Šoja. Komentarišući juče održano predstavljanje programa Međunarodne konferencije povodom stogodišnjice početka Prvog svjetskog rata, Šoja je rekao da je u najmanju ruku neozbiljno najaviti organizaciju centralnog evropskog naučnog skupa 2014. i dolazak 120 ljudi, a nemati za to obezbijeđen budžet. "Izjavu direktora Instituta za istoriju Husnije Kamberovića da želi pokazati da se u Sarajevu može organizovati ozbiljna naučna konferencija ne dovodim u pitanje po legitimnosti pokušaja, jer grad mora 2014. biti domaćin velike naučne konferencije.Međutim, većina onoga što je Kameberović uradio i govorio pokazuje da je to netačno i, nažalost, nemoguće. Biće to veliki skup koji neće biti ispod nivoa, ali sigurno neće biti na onom nivou kakav zaslužuje", smatra Šoja. Prema njegovim riječima, da su projekat vodili ozbiljni stručnjaci za austrougarski period, a u Sarajevu postoje barem dva, oni sigurno ne bi za jedine partnere odabrali zemlje koje su poražene 1918. godine, izuzimajući Makedoniju koja tada nije postojala. "Simbolički, naučno, pa i politički to je krupan i nepotreban propust. Isto bi naravno bilo i kad bi se okupile samo zemlje pobjednice.Stota godišnjica obavezuje nas na prisustvo svih, ne samo iz svijeta nego prije svega iz BiH", smatra Šoja. On kaže da je stoga čudno zašto je Kamberović veoma rezervisan prema francuskom projektu koordinacije velike konferencije čiji bi glavni organizatori bili univerziteti iz tri najveća grada u BiH. "Riječ je o projektu koji ima već obezbijeđen budžet i mnogo veću naučnu i koncepcijsku širinu. Taj projekat, u kojem ima mjesta za sve, nema namjeru nikome biti konkurentan", naveo je Šoja. Šoja je ocijenio da je veoma ozbiljan problem Kamberovićevo ignorisanje istoričara iz Republike Srpske čije prisustvo ne želi, ali i slabo ili nikakvo prisustvo istoričara iz Srbije, Crne Gore, Rusije, Turske... "Tu je već riječ o politici, i to veoma lošoj, od koje se Kamberović tobože želi distancirati. Takva koncepcija je tragikomična i uzurpatorska, jer ljudi takvih vidika nisu prave osobe za organizaciju konferencije. Ali, u stanju duha u kojem se nalazimo, u zemlji ovakvoj kakva jeste i sa ljudima koji sami sebe izbaciju u prvi plan, bolje se nije moglo! Istorija će i to zabilježiti", istakao je Šoja. On nije želio prejudicirati šta će biti na skupu 2014. godine, ali je upozorio da uvijek postoji realna osnova da se izrazi strah kad se vidi kakvi ljudi stoje iza nekog projekta. Konstatujući da je velika vjerovatnoća da Kamberovićev skup neće biti veličanje života i djela Gavrila Principa, Šoja je napomenuo da ozbiljna istorijska nauka vrlo dobro zna i ko je bio Princip i kakva je bila opšta situacija 1914. godine. "Nevolja je što će ozbiljna nauka uvijek biti nevidljiva širokim masama, kojima će se zavodnički sve više smješkati tendenciozni medijski naučnici", upozorio je ovaj istoričar i diplomata.