Ko i zašto skriva srpske žrtve

Bošnjački političari i neki predstavnici međunarodne zajednice u BiH i dalje manipulišu brojem nestalih Srba u proteklom ratu i čine sve da bi srpske žrtve što duže ostale neidentifikovane a njihove ubice nekažnjene.

Republika Srpska 15.09.2013 | 12:30 Bošnjački političari i neki predstavnici međunarodne zajednice u BiH i dalje manipulišu brojem nestalih Srba u proteklom ratu i čine sve da bi srpske žrtve što duže ostale neidentifikovane a njihove ubice nekažnjene. Predsjednik Organizacije porodica poginulih i nestalih iz Republike Srpske Nedeljko Mitrović ističe da je međunarodni Institut za traženje nestalih, uglavnom, u funkciji identifikacije bošnjačkih žrtava i upozorava da je problem što spisak nestalih nikada nije provjeren i potvrđen. "Mi već godinama tražimo da se na nivou BiH uradi centralna evidencija nestalih koja bi bila verifikovana. Na taj način više se ne bi moglo manipulisati žrtvama minulog rata. To podrazumjeva da za svako nestalo lice imamo sve podatke, jedinstveni matični broj, okolnosti pod kojim je nestalo i njegov status - da li je civil ili vojnik. Ali, to bošnjačkoj strani očigledno nije u interesu“ - objašnjava Mitrović za Srnu. Zbog toga još niko u BiH ne zna precizno koliko se ljudi vodi u evidenciji nestalih. Bošnjaci tvrde da ih je više od osam hiljada, a u Srpskoj smatraju da je taj broj znatno manji. Kada je završen rat porodice iz Republike Srpske tragale su za 5.280 najmilijih. Do danas nije razjašnjena sudbina 1.676 nestalih vojnika i civila iz Republike Srpske. "Mi znamo da na području grada Sarajeva ima mnogo pojedinačnih masovnih grobnica u kojima su sahranjeni mnogi Srbi. Neke od tih grobnica su ekshumirane, ali ima još mnogo grobnica koje nadležni u Federaciji skrivaju. Služe se svim i svačim pa čak i nekim apsurdnim i monstruoznim postupcima" - navodi Mitrović. Tako su nedavno na deponiji smeća u Buća Potoku otkriveni i po hitnom postupku u Tuzli identifikovani fragmenti ljudskih kostiju. Utvrđeno je da je riječ o Bošnjaku koji je kao pacijent psihijatrijske bolnice na Sokocu regularno sahranjen na bolničkom groblju?! Kako su i kada fragmenti njegovih kosti dospjeli na deponiju smeća u Buća Potoku i gdje je on zaista sahranjen - nije poznato. Mitrović ističe da je poznato da na sarajevskom groblju "Lav" ima više pojedinačnih masovnih grobnica u koje su sahranjivani sarajevski Srbi. Neke od njih su pronađene i ekshumirane. U jednoj od njih ekshumirano je 48 tijela koja su bila sahranjena ispod dječijih hirurških amputata. "Imamo informacije da se masovna grobnica nalazi i ispod pomoćnog stadiona na Koševu. Znamo da je u masovnoj grobnici na Alipašinom polju bio sahranjen i poznati sarajevski muzičar Slobodan Samardžić i još mnogo ubijenih sarajevskih Srba. Pretpostavljamo da je većina ubijenih Srba izmještena u te grobnice iz jedne velike masovne grobnice na Kazanima na Trebeviću, gdje je prema našim informacijama prvobitno bilo sahranjeno više od 300 ubijenih Srba" - navodi Mitrović. Dan nestalih i poginulih u odbrambeno-otadžbinskom ratu u Republici Srpskoj - 15. septembar, ni ove godine nije donio ništa novo. Ni 18 godina od završetka rata još nije poznat čak ni tačan broj poginulih i nestalih. Ne znaju se ni lokacije mnogih masovnih grobnica. Ako se za neku slučajno i sazna, ekshumacija je najčešće neopravdano usporena ili naprasno bude prekinuta zbog banalnih razloga. Zbog toga je Predsjedništvo Organizacije porodica poginulih i nestalih Republike Srpske prije nekoliko dana donijelo odluku da tuži BiH Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Kap koja je prelila čašu odluka je Tužilaštva BiH zbog koje je prekinuta ekshumacija na sarajevskoj deponiji u Buća Potoku. Pretpostavljalo se da je baš na tom mjestu ispod debelih naslaga smeća sahranjeno više ubijenih sarajevskih Srba. Ta ekshumacija prekinuta je, navodno, zbog nedostatka novca, jer Tužilaštvo BiH "nije platilo dug izvođačima radova u iznosu od 300.000 maraka za već izvršene poslove". "Početkom 2012. godine Tužilaštvo BiH preuzelo je kontrolu nad ekshumacijama i identifikacijama u BiH. U saradnji sa Institutom za nestala lica BiH, obezbjeđuju se i sredstva za ekshumacije. Nije prihvatljiva njihova tvrdnja da nema sredstava ze ovu ekshumaciju, a istovremeno idu sa novim ekshumacijama na mjestima na kojim se pretpostavlja da su sahranjene bošnjačke žrtve" - kaže Srni Mitrović. On pita - kako to da nema novaca za ekshumaciju kada je riječ o srpskim žrtvama, kada je za proteklih pet godina rada Instituta za nestala lica u BiH nekim grobljima u Federaciji BiH plaćeno više od pet miliona maraka za čuvanje ekshumiranih posmrtnih ostataka. Predsjednik Organizacije porodica poginulih i nestalih iz Republike Srpske ističe da bi bilo mnogo bolje da je taj novac utrošen na ubrzavanje procesa traženja nestalih. Ovako, to je nenamjensko trošenje novca ili, drugim riječima, "pranje para". Do sada je u BiH identifikovano nešto više od 23.000 tijela. Od toga se tek 3.400 identifikovanih tijela odnosi na srpske žrtve. Objašnjavajući te podatke, Mitrović ističe da je u BiH i identifikacija ispolitizovana i da zavisi od projektovane dinamike identifikacija koju utvrđuje Institut za nestale. "U tri spomen-kosturnice u Srpskoj već odavno je položeno 607 ekshumiranih i obdukovanih tijela. Za većinu su dati uzorci krvi od pretpostavljenih srodnika. U oktobru 2008. godine od međunarodne komisije za nestala lica u BiH dobili smo odgovor da nemaju dovoljno DNK ćelija iz koštanih fragmenata koji bi mogli da se uporede sa DNK ćelijama uzoraka krvi koju su dali pretpostavljeni srodnici. Međutim, kasnije su ipak identifikovali desetak tijela iz te grupe" - kaže Mitrović. On zaključuje da neko očigledno želi da se identifikacija srpskih žrtava minulog rata vrši po principu "kap po kap" da Srbi ne bi imali vremena da skupe desetak tijela i da ih dostojno sahrane. Istovremeno, za njih je normalno da se identifikovane srebreničke žrtve sakupljaju čitavu godinu i da se onda uz veliku medijsku pažnju sahranjuju 11. jula u Potočarima. "Kada je u pitanju proces traženja i identifikacije žrtava minulog rata u BiH ovdje vedri i oblači Institut za traženje nestalih. Oni jednostavno drže monopol. Kada smo tražili da se u proces identifikacije bar ovih tijela koja se nalaze u našim spomen-kosturnicama, uključi i Zavod za sudsku medicinu iz Banjaluke nisu nam dozvolili" - navodi Mitrović. Zbog svega ovoga, Organizacije porodica poginulih i nestalih iz Republike Srpske odlučila je da tuži BiH Sudu za ljudska prava u Strazburu.