Procvat vojne sile i tajnih službi

Teroristički napadi na Njujork 11.

Republika Srpska 11.09.2013 | 21:05 Teroristički napadi na Njujork 11. septembra 2001. godne promijenili su SAD i od zemlje koja se bavila ekonomijom napravili pravu bezbjednosnu tvrđavu koja ide u stalne "preventivne ratove". Napadi su ostavili veliki trag na bezbjednosnu politiku SAD – prije svega u vidu česte upotrebe bespilotnih letjelica u borbama, kao i špijunaže svih i svačega po cijelom svijetu. U posljednjih dvanaest godina mnogo toga se promijenilo - na mjestu nebodera Svjetskog trgovinskogog centra uzdiže novi toranj "Graund ziro". Navodni planer tih napada Osama bin Laden je mrtav, a američka vojska koja je ušla u Avganistan i Irak već se i povlači. Iz Iraka se povukla, a povlačenje iz Avganistana planirano je za 2014. Krajem prošlog vijeka u SAD je primat imala ekonomija, a nakon napada prvenstvo je dobila - bezbjednost. Korijene ratova uz pomoć bespilotnih letjelica ili nadzor tajnih službi nad svim i svačim treba tražiti u mjerama koje su Amerikanci preduzeli nakon 11. septembra. Otkada je bivši američki predsjednik Džordž Buš - Mlađi ubrzo nakon napada objavio "rat protiv terorizma", tajnim službama osjetno su porasli budžeti - podsjeća "Dojče vele". Tako se budžet ukupno 16 tajnih službi, prema pisanju "Vašington posta“, nakon 2001. udvostručio – na 52,6 milijardi dolara! Zatim je, zahvaljujući otkrićima bivšeg radnika američke službe NSA Edvarda Snoudena, svijet saznao i da tajne službe nadgledaju komunikaciju svuda po svijetu. Godine 2002. osnovano je Ministarstvo za zaštitu zemlje. Glavni zadatak za 200.000 službenika jeste zaštita američkih građana od terorističkih prijetnji. Izdaci za američku vojsku od 2001. godine "popeli" su se sa 312,74 milijarde dolara na 682,45 milijardi u 2012. SAD nakon 11. septembra nisu povećale samo svoje tajne službe, istražne organe i borbene jedinice i međusobno ih bolje povezale, već su u velikoj mjeri proširena i njihova ovlaštenja. Jedan od osnova za to bio je zakon koji je usvojio Kongres 25. oktobra 2001. Taj savezni zakon trebalo je da bude vremenski ograničen, ali nakon njegovog usvajanja Kongres je više puta produžavao rok važenja. Značajni dijelovi tog zakona, koji u velikoj mjeri ograničava građanska prava, i dalje su na snazi. Tako je snagama reda i mira i tajnim službama omogućeno nadgledanje telefonske i internet-komunikacije, kao i kontrola finansijskih transakcija, uglavnom bez sudskog naloga. U drugim slučajevima od sudova se očekuje ili se čak na to obvezuju da odobravaju zahtjeve tužiocima čim bi se neki slučaj našao u sferi "opšteg interesa borbe protiv terorizma". Uz to, uveden je posebni krivični zakon na osnovu kojeg strani državljani, osumnjičeni za terorizam, mogu ako treba i bez sudskog naloga ili podizanja tužbe da budu pritvoreni na neodređeno vrijeme - na primjer, u logoru "Gvantanamo". Globalni mediji podsjećaju da su se rastom moći tajnih službi i vojske promijenile i metode rada. Poznati su slučajevi mučenja iz "Gvantanama" i u logorima i zatvorima u Avganistanu i Iraku. S obzirom na to da se terorizam nakon 11. septembra "decentralizovao", američke borbene snage koncentrisale su se na "asimetrično vođenje rata". Sada se odobravaju i izvode ciljana ubistva, u kojima su bez sudskog procesa u prvom redu likvidirani protivnici koji su smatrani potencijalnom opasnošću. U međuvremenu su "preventivni napadi" američke vojske postali gotovo redovni. Zbog toga je od 2004. godine, prema nezavisnim izvještajima, u pograničnom području između Avganistana i Pakistana poginulo 3.500 ljudi, među njima i stotine civila. Bezbjednosno-politički instrumenti i metode koji su nakon 11. septembra ustanovljeni i strateški dalje modifikovani i danas su u repertoaru američke bezbjednosne politike. Iako predsjednik SAD Barak Obama te metode u budućnosti "želi bolje da reguliše", malo je vjerovatno da će SAD u budućnosti od njih odustati.