Provesti strategiju za procesuiranje ratnih zločina

Rješenje problema u procesuiranju ratnih zločina pred Sudom BiH jeste u potpunom provođenju Državne strategije, kojom je predviđeno ustupanje predmeta pravosudnim organima entiteta, čime bi se predmeti brže i kvalitetnije rješavali, smatra zamjenik ministra pravde BiH Srđan Radulj.

Republika Srpska 29.05.2012 | 12:01 Rješenje problema u procesuiranju ratnih zločina pred Sudom BiH jeste u potpunom provođenju Državne strategije, kojom je predviđeno ustupanje predmeta pravosudnim organima entiteta, čime bi se predmeti brže i kvalitetnije rješavali, smatra zamjenik ministra pravde BiH Srđan Radulj."Evidentno je da u radu Suda i Tužilaštva BiH postoje mnogi problemi. Postoji veliki broj neriješenih predmeta ratnih zločina te neujednačenost sudske prakse" - upozorava Radulj u intervjuu SRNI. Neujednačenost se ogleda u parcijalnoj retroaktivnoj primjeni Krivičnog zakona o čemu će konačnu riječ dati Evropski sud za ljudska prava u Strazburu u predmetu "Mektauf" protiv BiH, kao i neprocesuiranju osjetljivih predmeta na koje se ukazuje dugi niz godina i za koje postoje očigledni dokazi o krivičnom djelu. Radulj najavljuje da će rad Suda i Tužilaštva BiH biti tema Trećeg sastanka Stuktuiranog dijaloga između BiH i Evropske unije o reformi pravosuđa koji će biti održan 5. i 6. jula u Mostaru. "Jedno od pitanja o kojem će se razgovarati jeste i nepostojanje kriterijuma po kojima Sud BiH i Tužilaštvo BiH izuzimaju predmete od entitetskih i kantonalnih sudova i tužilaštava, što vodi proizvoljnosti u radu i pravnoj nesigurnosti. Takođe, sporno je i pitanje retroaktivne primjene krivičnog zakona u procesuiranju ratnih zločina pred Sudom BiH", naveo je Radulj. Na sastanku u Mostaru biće riječi i o uspostavljanju funkcionalnog pravnog lijeka na presude Suda BiH. "Trenutno zakonsko rješenje ne osigurava pravo na djelotvoran pravni lijek u smislu odredbi Evropske konvencije o osnovnim pravima i ljudskim slobodama. U Mostaru će biti riječi i o sporazumima o izručenju sopstvenih državljana za pojedine grupe krivičnih djela, zaštiti svjedoka u krivičnom postupku, protokolu o razmjeni informacija i dokaza između tužilaštava regiona", najavio je on. Posljednjih nekoliko mjeseci aktuelna je priča oko nepotpisivanja protokola između Tužilaštva BiH i Specijalnog tužilaštva za ratne zločine Srbije o saradnji u predmetima ratnih zločina, što, prema Raduljevoj ocjeni, samo dodatno usložnjava političku situaciju u BiH i odnose BiH sa Srbijom. Zamjenik ministra pravde BiH smatra da bi Protokol trebao što prije da bude potpisan, jer to predstavlja i obavezu BiH iz preporuka Evropske komisije. Ministarstvo pravde BiH je učinilo sve što je u njegovoj nadležnosti da Protokol bude potpisan, potsjeća Radulj, međutim , član Predsjedništva Željko Komšić stopirao je potpisivanje smatrajući da je u pitanju međudržavni ugovor za koji je nadležno Predsjedištvo BiH. Radulj navodi da je potpisivanje Protokola u isključivoj nadležnosti Tužilaštva BiH i Tužilaštva za ratne zločine Srbije, što proizilazi iz odredbi Evropske konvencije o uzajamnoj pomoći u krivičnim stvarima i bilateralnog Ugovora o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima.