I Rusija u recesiji

Tokom jula u Rusiji je, prvi put za četiri protekle godine, zabilježen pad proizvodnje i zemalja se suočila sa recesijom iz koje se, prema ocijeni analitičara, teško može izvući do kraja ove godine.

Republika Srpska 03.08.2013 | 17:38 Tokom jula u Rusiji je, prvi put za četiri protekle godine, zabilježen pad proizvodnje i zemalja se suočila sa recesijom iz koje se, prema ocijeni analitičara, teško može izvući do kraja ove godine. Prošlomjesečni podaci o kretanju indeksa nabavki za potrebe proizvodnje, koji je napravljen na osnovu redovne mjesečne ankete sa menadžerima velikih industrijskih kompanija, pokazuju da je ovaj važan indikator pao ispod kritične granice od 50 poena. Smanjenje indeksa PMI ispod granice od 50 poena znači, kako objašnjavaju ekonomosti, da je privredni rast sasvim prestao i ušao "u minus fazu", prenosi agencija RIA Novosti. Indeks PMI za prerađivačku industriju pao je u julu, naprimjer, na 49,2 poena, sa junskih 51,7 poena, dok je indikator ostvarene proizvodnje opao sa 52,4 poena u junu na 48,7 poena u minulom mjesecu. Ključni dokaz opšteg pogoršanja situacije u ruskoj privredi tokom prošlog mjeseca je odsustvo rasta novih narudžbini na domaćem tržištu, iako je istovremeno zabilježen skok eksportnih porudžbina i to po najvišoj stopi od maja 2012. Kao odogovor na slabljenje tržišne konjunkture, ruski proizvođači su u julu smanjili svoje nabavke, prvi put od januara prošle godine, a tempo tog smanjenja je bio najveći za proteklih više od 40 mjeseci. Zalihe sirovina i reporomaterijala u industriji su i u julu opale, dok rezerve gotovih proizvoda i dalje, usljed slabijeg plasmana na domaćem tržištu, nastavljaju da rastu. Istovremeno, ruske kompanije su u julu otpustile najviše zaposlenih u periodu od minulih sedam mjeseci. Loša situacija na tržištu radne snage zabilježena je, inače, u mjesecu kada je tempo rasta cijena električne energije i nekih drugih važnih proizvodnih inputa bio najveći od početka 2013. Glavni ekonomista HSBC banke u Rusiji Aleksandar Morozov kaže da u sadašnjoj situaciji razlog za uzdržan optimizam oko daljeg razvoja situacije u ruskoj privredi može biti podatak o julskom skoku eksportnih porudžbina u industriji do najvišeg nivoa u proteklih 14 mjeseci. Morozov tvrdi da je spoljna tražnja dobra osnova za novu fazu rasta ruske privrede i da se po tome tekuća situacija bitno razlikuje od krize koja je zahvatila ekonomiju najprostranije zemlje svijeta u 2008. i 2009. godini. Tada je BDP Rusije opao po najvećoj stopi u grupi osam industrijski najrazvijenijih država. Na pitanje ima li osnovna za optimizam oko izgleda da će se oslabljena unutrašnja tražnja povećati u narednim mjesecima, Morozov odgovara da bi promjena poslovne klime na bolje mogla da uslijedi ukoliko dođe do rasta nabavki reprormatrijala, ali i veće poslovne aktivnosti u prehrambenoj industriji, poslije najavljene bogate žetve žitarica. Prema mišljenju Morozova, dalje slabljenje inflacije, koja ove godine ne bi trebalo da bude vijeća od šest odsto, moglo bi da utiče na stabilizaciju prihoda građana i rast privatne potrošnje. Najveći dio ruske industrije je, međutim, u krizi, a trajnost jače izvozne tražnje nije zagarantovana, prije svega zbog daljeg usporavanje kineske ekonomije koja bitno utiče na stanje zdravlja ne samo ruske već i cijele globalne privrede, tvrdi Morozov. Ruska vlada je, inače, u prvoj projekciji za ovu godinu predvidjela privredni rast od 3,5 do četiri odsto, ali je u maju ta procjena revidirana naniže, a sa takvim viđenjem su saglasni i eksperti Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Jedan od glavnih ekonomskih savjetnika predsjednika Rusije Sergej Glazjev predložio je krajem prošle godine Vladimiru Putinu potpuno nov privredni koncept koji bi, kako je tvrdio, garantovao vrlo brzo godišnji privredni rast u rasponu od osam do deset odsto. Vlada ruskog premijera Dmitrija Medvedeva taj plan Glazjeva nije usvojila jer je, kako je prenijela moskovska štampa, ocijenjen kao "vrlo radikalan i u sadašnjim prilikama u domaćoj i svjetskoj privredi neprimenljiv". Plan Glazjeva predviđa, između ostalog, ubrzanu depolarizaciju Rusije, pretvaranje rublje u valutu od regionalnog zanačaja, velike podsticaje za rast proizvodnje, a takođe i ogromne investicije u infrastrukturu i privredne objekte od strateške važnosti. Glazjev se nije libio da izjavi, predstavljajući svoj program, kako je Rusija zbog pogrešne ekonomske politike u proteklih desetak godina postala "samo sirovinski dodatak Zapada". Ekonomski savetanik Putina takođe vjeruje da će ruska privreda doživjeti u budućnosti potpuni kolaps ako se vlada ne odrekne sadašnjeg liberalno-monetarističkog kursa.