BiH se nada većem broju prelaza

Državna komisija za integrisano upravljanje granicom BiH uvažiće opravdane zahtjeve brojnih bh.

Republika Srpska 01.08.2013 | 09:00 Državna komisija za integrisano upravljanje granicom BiH uvažiće opravdane zahtjeve brojnih bh. opština koje gravitiraju Hrvatskoj i traže veći broj graničnih prelaza, ali i njihovu novu kategorizaciju, najavio je Miro Džakula, predsjedavajući ove komisije."Sjednicu Komisije zakazat ću nakon 10. avgusta, kada se vraćam s odmora, i učinićemo sve da izađemo u susret lokalnim zajednicama koje su se suočile s problemima pri kretanju ljudi i zatražile pomoć. Svoj zaključak Komisija će proslijediti Vijeću ministara, a ono službenom Zagrebu i Briselu, jer ovo više nije pitanje odnosa dvije države, nego i EU", kazao je juče Džakula. On je uvjeren da se službeni Brisel, ali ni vlasti Hrvatske, neće protiviti promjenama u vezi s graničnim prelazima. "I Hrvatskoj i cijeloj Evropskoj uniji u interesu je da bude potpuno prohodna i uređena njihova granica sa BiH, koja je duga oko 1.000 kilometara", istakao je Džakula te ustvrdio da brojne opštine, koje se sada žale na probleme pri prelasku granice, nisu pokazale želju da se uključe u proces pregovora o graničnim prelazima i pograničnom prometu s Hrvatskom pa svoje sugestije nisu na vrijeme iznijele predstavnicima institucija BiH. U proteklih mjesec, otkako je Hrvatska ušla u EU i kada je počela primjena novog sporazuma o graničnim prelazima s ovom državom, iz brojnih opština u BiH negodovali su zbog neodovoljnog broja prelaza, ali i zbog činjenice da su njihove sredine sada odsječene jer je nekim ranijim međunarodnim prelazima za putnike promijenjena kategorija i sada su namijenjeni samo za pogranični promet. Takav slučaj su prelazi Gabela polje 1 kod Čapljine i Kozarska Dubica, preko kojih je sada kretanje putnika moguće smao onima koji imaju pogranične propusnice, što stanovništvu ograničava kretanje jer sistem izdavanja ovih dokumenata još nije zaživio. Zbog toga su prinuđeni ići na udaljenije međunarodne putničke prelaze. "Oko 30.000 stanovnika općine Čapljina bačeno je u geto odlukom da Gabela polje 1 više ne bude međunarodni prelaz za putnike, pa svi moraju za svaku sitnicu u susjedni Metković ići na Doljane i čekati po sat i po na ovom sada zagušenom prelazu", negoduje Smiljan Vidić, načelnik opštine Čapljina. Na tom području su četiri granična prelaza, od kojih samo Doljani sada imaju status međunarodnog prelaza za putnike, ostali su svrstani u malogranične, čije korištenje zahtijeva posjedovanje propusnica. "Ove velike gužve na Doljanima nisu posljedica pooštrenih kontrola graničara Hrvatske nego činjenice da su svi putnici sjeverno od Čapljine prisiljeni ići samo na ovaj prelaz. Više prelaz Gabela polje 1 nije alternativni pravac, iako je potpuno opremljen prelaz, preko kojeg je ranije godišnje prelazilo oko milion putnika",  objašnjava Vidić napominjući da slične nevolje imaju stanovnici ostali opština prema sjeverozapadu BiH. On tvrdi da je  nootvoreni prelaz Bijača na jugu BiH "teško dostupan". "Kad sam išao na otvaranje ovog prelaza, iako sam rođen u ovom kraju, stajao sam četiri puta da se raspitam kuda da idem i opet sam na kraju zalutao na putu za Bijaču. Kako će ga tek pronaći putnici iz ostalih dijelova države", ispričao je Vidić, dodavši da vlasti BiH mogu pregovorima popraviti sporazum o graničnim prelazima jer je to u interesu i Hrvatskoj, posebno zbog njene turističke sezone i nesmetanog dolaska gostiju iz BiH. Na "loš" raspored prelaza upozorili su i poslanici bh. Parlamenta, koji su 25. jula od Vijeća ministara BiH zatražili da do sljedeće sjednice dostavi izvještaj o problamima na granici i mjere za njihovo rješavanje. Šteta sa obje strane Une Mile Zlojutro, načelnik Kozarske Dubice, potvrdio je juče da će opštine koje gravitiraju duž rijeke Une sa hrvatske strane pokrenuti prema Vladi Hrvatske inicijativu za prekategorizaciju graničnih prelaza duž ove rijeke.  On se sastao s Josipom Kozarićem, načelnikom hrvatske opštine Sunja, koji je u pratnji zamjenika Dušana Šipova posjetio Kozarsku Dubicu, te razgovarao s njima o problemu statusa graničnog prelaza. Zlojutro je podsjetio da opštine s obje strane Une trpe veliku štetu zbog nemogućnosti međunarodnog putničkog saobraćaja na prelazu u centru grada.