Balkanci plaćaju gorivo koliko i Evropljani

U skoro svim zemljama Balkana cijene nafte i naftnih derivata su ponovo znatno porasle i gotovo se izjednačile sa cijenama nafte u evropskim zemljama u kojima je životni standard građana na znatno višem nivou.

Republika Srpska 24.07.2013 | 14:42 U skoro svim zemljama Balkana cijene nafte i naftnih derivata su ponovo znatno porasle i gotovo se izjednačile sa cijenama nafte u evropskim zemljama u kojima je životni standard građana na znatno višem nivou. Nakon što je cijena nafte u svijetu u julu porasla na najviši nivo za posljednjih 14 mjeseci zbog krize na Bliskom istoku i nagovještaja povećanja potražnje za gorivom u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), zabilježen je i rast cijena nafte na Balkanu.Najveće povećanje zabilježeno je u Crnoj Gori, koja je regionalni lider po skupom gorivu. Prema posljednjim zvaničnim podacima, trenutno cijena euro dizela 95 u Crnoj Gori iznosi 1,29 odnosno 1,38 eura. Gorivo je poskupjelo i u Hrvatskoj te je nova cijena litra bezolovnog 95 oktana 1,42 eura, bezolovnog 98 oktana 1,46 eura i dizela 1,33 eura. Isto tako, u maju je na većini benzinskih pumpi u Federaciji BiH poskupjelo gorivo za 0,05 KM po litru. Cijena bezolovnog 95 oktana u BiH košta 1,20 eura, bezolovnog 98 oktana 1,22 eura i dizela 1,20 eura. Takođe, nova cijena litra bezolovnog 95 oktana u Albaniji iznosi 1,29 eura, bezolovnog 98 oktana 1,38 eura i dizela 1,28 eura. U Srbiji je došlo do blagog pojeftinjenja cijena nafte, pa tako euro premijum BMB 95 košta 1,29 eura i dizela 1,31. Cijena goriva u Srbiji svakih 15 dana usklađuje sa cijenama na svjetskom tržištu. Slovenci plaćaju rekordno visoke cijene goriva. Litar bezolovnog 95 u toj zemlji košta 1,49 eura, bezolovnog 98 1,52 eura i litar dizela 1,37 eura. Ekonomski analitičar Spoljnotrgovinske komore BiH (VTKBiH) Igor Gavran za agenciju Anadolija je izjavio da su cijene goriva u zemljama regiona visoke zbog same strukture tržišta, ali i načina formiranja cijena. “U zemljama Balkana, ali i Bosni i Hercegovini, nemamo čvrste regulatorne mjere koje bi transparentno djelovale na fomiranje cjena nafte. A i sam kvalitet nije jednak u cijeloj zemlji. Postoji veliki broj neozbiljnih i neodgovornih igrača koji utiču na cijene određujući se prema svojim najvećim konkurentima. Tako na kraju imamo neuređeno tržište naftom i naftnim derivatima”, rekao je Gavran. Iako je i na svjetskom tržištu zabilježeno blago poskupljenje nafte i naftnih derivata, paradoksalno je da su cijene nafte u tim zemljama neznatno više od cijena nafte u balkanskim zemljama u kojima su prosječna primanja većine građana manja za tri do četiri puta. Ako posmatramo Evropu, najskuplje gorivo je i dalje u Norveškoj gdje litar bezolovnog 95 košta 1,98 eura, litar bezolovnog 98 iznosi 2,07 eura, a cijena dizela je 1,80 eura. Prema podacima BIHAMK-a, u Austriji litar bezolovnog benzina 95 oktana iznosi 1,41 eura, bezolovnog 98 oktana 1,56 eura i dizela 1,35 eura. U Danskoj, koja ima jedan od najviših životnih standarda u svijetu, litar bezolovnog 95 oktana iznosi 1,61 eura i euro dizela 1,43 eura. Francuzi za litar bezolovnog benzina 95 oktana plaćaju 1,57 eura, bezolovnog 98 oktana 1,62 eura i dizela 1,43 eura. U Njemačkoj cijena bezolovnog 95 oktana iznosi 1,63 eura, bezolovnog 98 oktana 1,66 eura i dizela 1,43 eura. Čak i Švedskoj koja je poznata po visokom standardu stanovništva, cijene nafte su malo više od cijena nafte u zemljama Balkana, pa tako litar bezolovnog 95 oktana u toj zemlji košta 1,75 eura, bezolovnog 98 oktana 1,81 eura i dizela 1,71 eura. S druge strane, najniže cijene su i dalje u naftom bogatoj Rusiji gdje litar bezolovnog 95 košta 0,75 eura, dok je litar dizela 0,77 eura. Gavran napominje da je teško predvidjeti kako će se kretati cijene nafte i naftnih derivata u zemljama regiona u narednom periodu naglasivši kako će globalna kretanja najviše uticati na cijene nafte. “Globalna dešavanja i stanje na tržištu nafte u svijetu u najvećoj mjeri će uticati na cijene nafte i u zemljama Balkana. Ali kod nas je nemoguće sada očekivati neke velike promjene u cijeni nafte, jer ne postoji interes vlasti da smanje prihode od nafte”, smatra Gavran.