Hitno "ukinuti" OHR, a njegovati unutrašnji dogovor

Izabrani lideri u BiH postigli su težak, ali neophodan kompromis s ciljem daljeg napredovanja BiH, a brz napredak koji je BiH ostvarila od decembra do danas nije došao zbog intervencije Kancelarije visokog predstavnika /OHR/, nego upravo zbog njenog relativnog odsustva, navedeno je u sedmom Izvještaju Republike Srpske upućenom Savjetu bezbjednosti UN.

Republika Srpska 15.05.2012 | 11:22
Hitno "ukinuti" OHR, a njegovati unutrašnji dogovor
Izabrani lideri u BiH postigli su težak, ali neophodan kompromis s ciljem daljeg napredovanja BiH, a brz napredak koji je BiH ostvarila od decembra do danas nije došao zbog intervencije Kancelarije visokog predstavnika /OHR/, nego upravo zbog njenog relativnog odsustva, navedeno je u sedmom Izvještaju Republike Srpske upućenom Savjetu bezbjednosti UN. "Od decembra do danas, izabrani lideri u BiH riješili su, zajedničkim radom, kontroverzna pitanja koja već dugo stoje na putu evropskih integracija i postizanju drugih ključnih ciljeva. Među pitanjima koja su riješena u tom periodu nalaze se sastav Savjeta ministara BiH, raspodjela državne i vojne imovine, budžet BiH i novi zakoni o popisu stanovništva, državnoj pomoći i ličnoj karti", podjeća se u dokumentu. U izvještaju se ističe da dogovor oko ovih pitanja nije postignut niti nametanjem, niti pritiskom sa međunarodne strane, nego upravo zbog toga što ih nije bilo, čemu je doprinio i konstruktivan pristup specijalnog predstavnika EU Petera Sorensena, koji je podstakao dogovor, ali se uzdržao od uplitanja u unutrašnje stvari BiH. "Odsustvo strane intervencije dalo je izabranim liderima BiH politički prostor za postizanje teških nagodbi i razvoj kulture kompromisa", ističe se u izvještaju upućenom generalnom sekretaru UN Ban Ki Munu i članicama Savjeta bezbjednosti UN. Uz napomenu da, nakon 16 godina mira i napretka, nema opravdanja za dalji ostanak OHR-a u BiH, a naročito ne za primjenu diktatorskih moći visokog predstavnika, koje je prisvojio, a koje radikalno idu dalje od mandata koji mu je dat Dejtonom, Srpska u izvještaju ponovo apeluje na Savjet bezbjednosti UN da podrži hitno ukidanje pozicije visokog predstavnika i upozorava da bi bilo kakvo ponovno uplitanje OHR-a u unutrašnja pitanja BiH ugrozilo progres koji je postiglo ustavno rukovodstvo BiH. "Brz napredak BiH koji se ostvaruje od decembra do danas dokaz je da njeni izabrani lideri mogu naći zajedničko tlo onda kada međunarodna zajednica poštuje suverenitet BiH i njenim političkim liderima da politički prostor", ocijenjeno je u dokumentu. U izvještaju se ističe i da visoki predstavnik ne smije unaprijed određivati rezultate izbora u Srebrenici, te da bi izmjena izbornog zakona BiH s ciljem uvođenja posebnih pravila kojma bi se spriječio izbor srpskog načelnika opštine Srebrenica potpirila međunacionalne tenzije u Srebrenici i BiH. "Opština Srebrenica je najpoznatija po užasnom ratnom zločinu koji je tamo počinjen u julu 1995. godine. Međutim, bošnjački i srpski građani Srebrenice danas žive u miru. Rade zajednički na izgradnji međunacionalnog povjerenja i unapređenju ekonomskih mogućnosti. Nažalost, neki izvana žele da isprovociraju nacionalne tenzije i iskoriste Srebrenicu kao politički instrument", upozorava Srpska u izvještaju. U dokumentu se napominje da se od visokog predstavnika traži da nametne promjene izbornog zakona koje će garantovati da Srbin ne može biti izabran za načelnika Srebrenice, te da visoki predstavnik, iako je rekao da bi bilo "idealno" kada bi postojao "dogovor između Bošnjaka i Srba", nije isključio mogućnost nametanja novog zakona putem odluke. "Visoki predstavnik bi trebalo javno da povuče svoju podršku nametanju tako nezakonitog i antidemokratskog zakona tako nezakonitim i anti-demokratskim sredstvima", stav je Republike Srpske, koja je opredijeljena da obezbijedi zaštitu prava svih u Srebrenici, bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost. U izvještaju se ističe da, s obzirom na duboko ukorijenjen mir i ogroman napredak koji je BiH postigla od rata do danas, Savjet bezbjednosti UN ne bi trebalo da se u pogledu BiH poziva na Poglavlje sedam Povelje UN, koje se tiče djelovanja u slučaju prijetnje miru, narušavanja mira i čina agresije. "Da bi Savjet bezbjednosti UN mogao da djeluje na osnovu Poglavlja sedam, mora 'utvrditi postojanje prijetnje po mir, narušavanja mira, ili čina agresije'. Situacija u BiH ni izdaleka ne ispunjava nijedan od ovih kriterijuma, te ne opravdava nastavak djelovanja Savjeta bezbjednosti u BiH na osnovu Poglavlja sedam", navedeno je u izvještaju. U dokumentu se navodi da zloupotreba ovlašćenja iz Poglavlja sedam šteti kredibilitetu Savjeta bezbjednosti i slabi dugoročnu opravdanost samog Poglavlja sedam. "Savjet bezbjednosti treba da se uzdrži od daljeg pozivanja na Poglavlje sedam u pogledu situacije u BiH", stav je Srpske. U izvještaju se ističe da je Republika Srpska opredijeljena za zaštitu ustavne strukture uspostavljene Dejtonskim mirovnim sporazumom, te da predano radi na pridruživanju BiH EU, usaglašava svoje zakone sa evropskim pravnim tekovinama i učestvuje u strukturisanom dijalogu sa EU o pravosuđu, s ciljem obezbjeđivanja usaglašenosti pravosuđa BiH sa evropskim standardima, poštovanja dejtonske strukture BiH i oslobođenosti od političkog uplitanja - uključujući uplitanje visokog predstavnika. Republika Srpska smatra da jednu od najvećih prepreka evropskim integracijama predstavlja upravo nepostojanje nezavisnosti pravosuđa, čiji je uzrok prodorno uplitanje visokog predstavnika u pravosuđe BiH i entiteta, te naglašava i da se procesuiranje ratnih zločina mora odvijati bez obzira na nacionalnu pripadnost optuženih ili njihovih žrtava. "Nažalost, Sud i Tužilaštvo BiH često diskriminišu Srbe, generalno odbijajući da istraže ili procesuiraju lica koja su optužena za ratne zločine protiv Srba. Posljednji incident kojim se mogu ilustrovati ovi zaključci je nedavna odluka stranog tužioca u BiH da zaustavi istragu veze bivših visokorangiranih funkcionera sa masakrom u Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine", napominje se u izvještaju. U dokumentu se navodi da Vlada Republike Srpske u u vrh prioireta stavlja i borbu protiv terorizma. "Nažalost, rukovodstvo centralnih bezbjednosnih agencija BiH često odbacuje ili minimizira opasnost od nasilnog ekstremizma po građane BiH. Rukovodioci ovih centralnih službi ponekad odbijaju da Srpskoj dostave bitne informacije o terorističkim prijetnjama", napominje se u dokumentu. U izvještaju se naglašava da, ukoliko BiH želi da zaštite nedužne civile od terorističkih prijetnji, cjelokupna policija i sve bezbjednosne agencije moraju biti u stanju da se suoče sa činjenicom da terorizam postoji, te dodaje da će dalja koncentracija moći u tim agencijama oslabiti, a ne ojačati borbu na zaštiti svih građana BiH od terorizma. "Dalja centralizacija bezbjednosnih agencija u BiH podrila bi sposobnost i BiH i Republike Srpske da se bore protiv terorizma", naglašeno je u sedmom Izvještaju Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.