Granični spor rješavati međunarodnom arbitražom

Od 1.

Republika Srpska 28.06.2013 | 14:10 Od 1.001-og kilometra granice između BiH i Hrvatske sporno je nešto više od pet odsto granične linije - ističe u intervjuu Srni predsjednik Komisije za granicu BiH Nenad Bajić. On precizira da je sporna granica na rijeci Uni, koja od Novog Grada do Kozarske Dubice čak 19 puta prelazi sa jedne na drugu obalu rijeke. Granični problem posebno je izražen u rejonu Kostajnice, gdje je 40 hektara najplodnije zemlje na desnoj obali Une sada zaposjela Hrvatska, iako i avnojska i dejtonska granica između BiH i Hrvatske na tom području idu sredinom rijeke Une. BiH se sa Hrvatskom spori zbog granice i na području Neuma. Vrh poluostrva Klek i ostrva Veliki Školj i Mali Školj bi, prema Sporazumu koji su 1999. godine potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, trebalo da pripadnu BiH. Hrvati svih ovih godina nisu pristajali na to. Zbog toga taj međudržavni ugovor o granici nikada nije ratifikovan u Hrvatskom saboru. "Bilo je prijedloga da se ratifikuje međudržavni sporazum o granici u dijelu koji nije sporan, a da se ono što je sporno rješava međunarodnom arbitražom. To za nas nije prihvatljivo" - pojašnjava Bajić. On navodi da je BiH tražila da se postigne dogovor o cijeloj granici, jer ako se ostavi neriješeno ono što je sada sporno - pitanje je da li će se, kako i kada to pitanje riješiti. Bajić je podsjetio da je Komisija BiH, u ovom sastavu, izabrana u decembru 2012. i da je sastavljena od devet članova - po tri iz svakog konstitutivnog naroda. Da bi komisija donijela neku odluku, za nju bi morala da glasaju po dva člana iz svakog konstitutivnog naroda. "Komisija je najbliže konačnom dogovoru o granici sa Crnom Gorom. I Srbija pokazuje interes da se konačno riješe sporna pitanja u vezi sa granicom. Međutim, već godinama Hrvatska ne pokazuje spremnost za tako nešto" - naglašava Bajić. Prema njegovim riječima, u posljednjih pet godina sa predstavnicima Hrvatske održan je samo jedan sastanak, ali ni tada Komisija BiH nije bila u kompletnom sastavu, pa, faktički, nije ni razgovarano, jer nisu mogli da donesu bilo kakve odluke. Komentarišući činjenicu da su članovi komisije iz Federacije BiH spremni da Hrvatskoj poklone 40 hektara plodnih oranica na području Kostajnice, Bajić ocjenjuje da je tu - presudna politika. "O granici sa Hrvatskom u državnoj Komisiji za granicu BiH postoji veliko neslaganje. Mi iz Republike Srpske smatramo da bi se u rješavanju ovog pitanja morao poštovati zakon o administrativnoj i teritorijalnoj podjeli Narodne Republike BiH, koji je objavljen u "Službenom listu BiH" broj 29/47. Tim zakonom definisane su granice srezova, tako da je granica između nekadašnjih republika SFRJ BiH i Hrvatske išla sredinom rijeke Une. To je bila i avnojska granica, koja je 1995. godine potvrđena i u Dejtonu" - objašnjava Bajić. Međutim, većina članova komisije iz Federacije BiH insistira na ugovoru koji su potpisali Tuđman i Izetbegović. Oni se zalažu za rješenje prema kojem bi u rejonu Kostajnice granica između BiH i Hrvatske bila na kanalu Unčica, iako tu nikada nije bila čak ni u vrijeme dok je ta teritorija bila podijeljena između Austrougarskog i Turskog carstva.