Ne smiju se kriti imena optuženih

Postupci za ratne zločine obesmišljeni su posljednjim odlukama Suda BiH kojima se uskraćuju potpune informacije sa suđenja, istaknuto je danas u Sarajevu na konferenciji za novinare povodom pokretanja kampanje "Stop cenzuri o ratnim zločinima".

Republika Srpska 26.06.2013 | 16:30 Postupci za ratne zločine obesmišljeni su posljednjim odlukama Suda BiH kojima se uskraćuju potpune informacije sa suđenja, istaknuto je danas u Sarajevu na konferenciji za novinare povodom pokretanja kampanje "Stop cenzuri o ratnim zločinima".Učesnici konferencije saglasili su se da se ne smiju sakrivati imena optuženih za ratne zločine, niti uskraćivati snimci sa suđenja za ratne zločine i druga teška krivična djela, jer su to postupci za koje postoji veliko interesovanje javnosti, saopštio je Birn, koji je organizator konferencije. Birn pokušava da na ovaj način pridobije podršku javnosti za izmjenu odluka i pravilnika kojima je onemogućeno dobijanje potpunih informacija iz pravosudnih institucija u BiH o ovim postupcima. Glavni urednik Birna BiH Erna Mačkić pojasnila je da Sud BiH u presudama, umjesto punih imena i prezimena te naziva gradova i institucija, stavlja inicijale, kao i da je ova institucija prestala da izdaje potpune audio i video snimke sa ročišta. Ona je dodala da i Tužilaštvo BiH ne objavljuje optužnice, što ograničava medije i onemogućava profesionalno izvještavanje. "Želimo ukazati na to da su ratni zločini uvijek od javnog interesa. Treba spriječiti selektivno odlučivanje, tako da se nekada može imati direktan prenos presude, a nekada samo deset minuta. To nije u redu jer su svi zločini važni, bez obzira kolika je kazna i da li je nekada izrečena oslobađajuća presuda", pojasnila je Mačkićeva. Mia Karamehić iz Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu rekla je da je ovakva praksa pravosudnih institucija paradoksalna i apsurdna kada se ima u vidu da je, prema zakonu, suđenje otvoreno za javnost. "Prema zakonu, mediji mogu da prisustvuju suđenjima i da izvijeste o svemu. Međutim, ukoliko nisu u mogućnosti da dođu u sudnicu i žele da dobiju siže predmeta – kroz presudu ili snimak – to im se ne dozvoljava, što je paradoksalno. Time se flagrantno obesmišljavaju postupci ratnih zločina", naglasila je Karamehićeva. Ona je napomenula da pravosudne institucije zanemaruju da zakon predviđa da je javni interes jači od prava na privatnost. Klaudia Kuljuh iz Međunarodne komisije za nestala lica navela je da se praksom "anonimizovanja" krši pravo na istinu svih žrtava rata i građana BiH. "Prema Zakonu o nestalim licima žrtva ima pravo da sazna istinu. Žrtve dolaze da dobiju informacije. U ljudskoj je prirodi da žele znati šta se dogodilo i ko je odgovoran za smrt njihovih najmilijih. Jedan dio tih informacija se nalazi u presudama i zbog toga želimo vidjeti da sve institucije javno objavljuju te podatke", rekla je Kuljuh. SRNA